Nova studija otkrila je kritičnu vezu između otapanja leda na Antarktiku povećane vulkanske aktivnosti, izazivajući zabrinutost zbog dugoročnih uticaja na globalni nivo mora. Ispod zapadnog antarktičkog ledenog pokrivača nalazi se mreža od preko 100 vulkana, smještenih na aktivnom vulkanskom rascjepu. To područje, koje je već osjetljivo na kolaps, suočava se s ubrzanim topljenjem zbog novootkrivene povratne sprege između gubitka površinskog leda i podzemnog vulkanizma, pokazalo je navedeno istraživanje koje je objavljeno u časopisu Geochemistry, Geophysics, Geosystems.

Upozorenje naučnika

Naučnici upozoravaju da topljenje leda na Antarktiku smanjuje pritisak na magmatske komore ispod ledene ploče, uzrokujući njihovo širenje. Taj proces opterećuje zidove komore i oslobađa plinove zarobljene u magmi, povećavajući vjerovatnost erupcija. Te erupcije pak oslobađaju toplotu koja dodatno ubrzava površinsko topljenje, nastavljajući ciklus.

Napredno modeliranje koje su sproveli naučnici uključivalo je više od 4.000 simulacija, pokazujući da topljenje ledene površine može ubrzati rane faze vulkanskih erupcija za decenije ili čak vijekove. Jedan scenarijo simulirao je uklanjanje 1.000 metara debele ledene ploče tokom 300 godina, što je dovelo do značajnog porasta vulkanske aktivnosti.

Katastrofalne implikacije za obalne gradove širom svijeta

Vulkanske erupcije ispod ledenog pokrova mogle bi otopiti milione kubnih metara leda godišnje, indirektno pridonoseći globalnom porastu nivoa mora. Ako bi se zapadnoantarktički ledeni pokrivač potpuno urušio, nivo mora mogao bi porasti za otprilike 58 metara, potapajući velike obalne gradove poput New Yorka, Tokija i Šangaja.

Okeansko dno, ilustracija Vulkanska megastruktura površine Velike Britanije otkrivena duboko ispod površine Tihog okeana

Iako se predviđa da će se potpuni kolaps dogoditi do 2300. godine, povratna sprega između otapanja i vulkanizma mogla bi ubrzati tu vremensku liniju, iako su potrebna dalja istraživanja kako bi se ta predviđanja poboljšala.

Poziv na akciju

Istraživači su povukli paralele između svojih otkrića i istorijskih podataka iz planina Anda, gdje se vulkanska aktivnost povećala kako se ledeni pokrivač Patagonije otapao prije 18.000 do 35.000 godina. Taj istorijski presedan pojačava vezu između gubitka površinskog leda i pojačane vulkanske aktivnosti.

Studija naglašava da se ovaj proces odvija vijekovima, što znači da bi njegovi efekti mogli trajati čak i ako se klimatske promjene uzrokovane ljudskim djelovanjem uspore. Naučnici upozoravaju da bi vulkanska povratna sprega mogla igrati značajniju ulogu u gubitku leda na Antarktiku nego što se do sada mislilo, ističući hitnu potrebu za ublažavanjem klimatskih promjena i njihovih kaskadnih efekata.