Rubio je kasno u četvrtak na mreži X kritikovao Macronovu "nepromišljenu odluku", rekavši da ona "samo služi Hamasovoj propagandi i unazađuje mir".

Ranije je Macron izjavio da će formalizovati odluku Francuske o priznanju palestinske države na Generalnoj skupštini UN-a u septembru.

"U skladu s istorijskom predanošću pravičnom i trajnom miru na Bliskom istoku, odlučio sam da Francuska prizna Državu Palestinu", napisao je Macron na mreži X.

Najmanje 142 od ukupno 193 članice UN-a trenutno priznaju ili planiraju priznati palestinsku državu. Međutim, nekoliko moćnih zapadnih zemalja – uključujući Sjedinjene Američke Države, Ujedinjeno Kraljevstvo i Njemačku – odbile su to učiniti.

Članice Evropske unije Norveška, Irska i Španija su u maju najavile da su započele proces priznavanja palestinske države.

No Macronova odluka bi učinila Francusku, jednog od najbližih izraelskih saveznika i članicu G7, najvećom i vjerovatno najuticajnijom evropskom državom koja bi priznala Palestinu.

Izraelski premijer Benjamin Netanyahu osudio je ovu odluku, rekavši da takav potez "nagrađuje terorizam i rizikuje stvaranje još jedne iranske ispostave".

"Palestinska država u ovim uslovima bila bi lansirna rampa za uništenje Izraela, a ne za miran suživot s njim", poručio je Netanyahu na mreži X.

Izraelski ministar odbrane Israel Katz takođe je potez nazvao "sramotom i predajom terorizmu". Dodao je da Izrael neće dozvoliti uspostavljanje "palestinskog entitete koja bi ugrozio našu sigurnost i postojanje".

Iako službena pozicija SAD-a već dugo podržava rješenje o dvije države, predsednik Donald Trump je sam izrazio sumnje u njegovu izvodljivost. Od kada se vratio u Bijelu kuću u januaru, Trump je sugerisao da bi SAD mogao "preuzeti kontrolu" nad Gazom, raseliti više od dva miliona Palestinaca iz te teritorije i pretvoriti je u "rivijeru Bliskog istoka".

Trumpov plan su osudile brojne organizacije za ljudska prava, arapske države, Palestinci i UN, nazvavši ga oblikom "etničkog čišćenja".

U junu je američki ambasador u Izraelu Mike Huckabee takođe izjavio da ne misli da je nezavisna palestinska država i dalje cilj američke spoljne politike.

Na to je portparolka State Departmenta Tammy Bruce odgovorila da Huckabee "govori u svoje ime" i da je donošenje politike u nadležnosti Trumpa i Bijele kuće.

U četvrtak je zamjenik portparola State Departmenta Tommy Pigott izjavio da SAD neće prisustvovati predstojećoj UN konferenciji o rješenju dvije države. Konferencija, koju zajednički organiziraju Francuska i Saudijska Arabija, a planirana je između 28. i 30. jula, ima za cilj izraditi mapu puta ka okončanju višedecenijskog sukoba i priznanju palestinske države.

Pigott je novinarima rekao da nema ništa novo da se doda osim da Washington "neće biti prisutan".

Rastući je međunarodni pritisak na Izrael da okonča svoj razorni rat u Gazi, koji je pokrenut nakon napada Hamasa 7. oktobra 2023. godine na jug Izraela, u kojima je ubijeno oko 1.139 ljudi, a više od 200 osoba je odvedeno u pojas Gaze kao taoci.

Izraelov odgovor, koji traje već 21 mjesec, rezultirao je smrću gotovo 60.000 Palestinaca i ranjavanjem više od 144.000.

Višemjesečni pregovori o prekidu vatre, uz posredovanje SAD-a, Egipta i Katara, još uvijek nisu doveli do dogovora.

U ponedeljak je 28 zemalja, uključujući Ujedinjeno Kraljevstvo, Japan i brojne evropske države, objavilo zajedničku izjavu u kojoj pozivaju Izrael da "odmah prekine rat" u Gazi.

U toj zajedničkoj izjavi osuđena je i "kap po kap isporuka pomoći" te "nehumano ubijanje civila, uključujući djece, koji pokušavaju zadovoljiti svoje osnovne potrebe za vodom i hranom".