Mediji u Njemačkoj i dalje pišu o biznisu sa lažnim diplomama koji cvjeta u BiH, afere se i dalje nižu, stručnjaci i pojedini političari upozoravaju, ali institucije mahom ćute.

Da BiH ne bi bila posve etiketirana kao korumpirana zemlja u kojoj svako može da kupi diplomu, iz APIK-a su zatražili da se diplome provjere u svim tijelima uprave, institucijama, zavodima, agencijama, direkcijama, javnim poduzećima i drugim tijelima čiji je osnivač entitet, distrikt, kanton, grad i opšina.

Navedena revizija obuhvatila bi imenovane dužnosnike, državne službenike i namještenike u ovim institucijama.

Direktor APIK, Hasim Šabotić, izjavio je Feni da je ovu inicijativu Agencija pokrenula zbog kontinuiranog medijskog pisanja o falsifikovaniom i lažiranim diplomama u BiH, generalno lošeg stanja u kojem se zemlja nalazi kada je riječ o oblasti korupcije, te činjenice da je postupak revizije diploma uposlenih već započet na određenim nivoima vlasti u BiH.
– Na ovaj način pokazaćemo opredijeljenost za djelotvorniju i angažovaniju borbu protiv korupcije, posebno u javnom sektoru, ali ćemo uticati i na jačanje povjerenja građana u javne institucije u BiH, kojima ćemo na određeni način “vratiti vjeru” da će institucije preduzeti konkretne aktivnosti u borbi protiv korupcije – ocijenio je Šabotić.

FBiH reagovala nakon skandala
Dok je Federacija BiH odmah nakon skandala s novinarkom „Žurnala“ i akcijom Sipe institucionalno krenula u reviziju diploma, u Srpskoj se ova tema zaobilazi u širokom luku, a nadležni se pozivaju na zakone koji štite lične podatke zaposlenih.
Čak ni nekoliko skandala, pa ni upitna ministarska diploma nije bila dovoljna da se pokrene revizija, zbog čega su mnogi skeptični i kada je upitanju zahtjev APIK-a.

Komunikolog i viši asistent na banjalučkom Fakultetu političkih nauka, Borislav Vukojević smatra da pritisak javnosti može pomoći u određenoj mjeri, ali nije presudan, te da je slučaj Tegeltija pokazao kako su organi vlasti zaštićeni u više instanci, tako da je javnost tu bespomoćna.

– Nažalost, jako sam skeptičan po pitanju revizije diploma. Bili smo svjedoci šta se desilo u slučaju “Petar Đokić”: jedan medij je uspješno dokazao neregularnosti, a Đokić je i dalje ministar. Prema mom mišljenju, revizija diploma mora biti dugoročni projekat koji će stvoriti mehanizam koji se ne može izigrati: važno je ko vrši reviziju, pod kojim nadležnostima, koje su sankcije i slično – smatra Vukojević.

Nepoželjna ishitrenost
Vukojević smatra da u (ne)pravnoj državi, kakva je naša, ishitrena revizija može donijeti još gore posljedice.

– Može se desiti da oni najgori slučajevi, kojih sigurno ima, prođu bez kazne i sankcije i da se onda takva praksa nastavlja u nedogled. Dakle, svako demokratsko orjenitisan treba podržavati revizije diploma, ali sa tačno utvrđenim parametrima i da jednaka pravila važe za sve – zaključuje Vukojević.