"Apolo" program je začet tokom administracije Dvajta Ajzenhauera, ali je kasnije posvećena predsjedniku Džonu F. Kenediju kao nacionalni cilj koji je predstavljen Kongersu 1961. godine kao "slijetanje čovjeka na Mjesec i njegov bezbjedan povratak na Zemlju do kraja ove decenije".

Šest godina nakon ubistva Kenedija, "Apolo 11 Orao", lunarni modul s posadom Nilom Armstrongom i Bazom Aldrinom, uspješno je sletio na Mjesec 20. jula 1969. Treći astronaut Majkl Kolins ostao je u lunarnoj orbiti, komandnom centru, zbog potrebe da se "Orao" vrati na Zemlju. Narednih pet misija odvelo je više astronauta na Mjesec, a posljednja je bila u decembru 1972. godine. U svim misijama 12 Amerikanaca je spustilo noge na Mjesec.

"Apolo" prva ljudska misija desila se 11. oktobra 1968, datum koji je NASA odabrala kao godišnjicu.

Ova svemirska agencija, koja je osnovana 1958. godine, ostvarila je cilj slijetanja ljudi na Mjesec bez obzira na požar na lansirnoj rampi koji se desio 1967. i u kojem su poginuli svi astronauti.

Nakon što je "Apolo 11" raketa uradila devet misija, rezanje budžeta je primoralo tvorce na otkazivanje tri misije. Pet od preostalih šest misija je bilo uspješno. "Apolo 13" je bila misija koja je doživjela nesreću usljed eksplozije rezervoara s kiseonikom. Ova eksplozija je primorala posadu komandnog modula da održi samo sisteme za održavanje života i uspjeli su da se vrate na Zemlju koristeći lunarni modul kao "čamac za spasavanje".

**Najnovije otkriće koje je proizašlo iz "Apolo" misija

Prije između 4,1 i 3,8 milijardi godina, samo nekoliko stotina miliona godina nakon što su formirani Zemlja i Mjesec, oba nebeska tijela bila su na udaru asteroida i drugog svemirskog kamenja.

Nedugo potom, Mjesec je bio aktivni svijet s tektonskim kretanjem i vulkanskim erupcijama, od kojih su neke stvorile rijeke lave duge stotine kilometara, pokazuju bazaltni krateri na sada hladnom Zemljinom satelitu, prenio je "Popular Mechanics". Prema novoj studiji, u tom periodu vulkanske aktivnosti, sasvim je moguće da je Mjesec imao atmosferu.

Istraživač Debra H. Nidhem iz NASA i David A. Kring iz Lunarnog i planetarnog instituta, proučavali su uzorke kamenja sa Mjeseca prikupljene tokom "Apolo" programa. Oni kažu da su dva naročito aktivna perioda - prije 3,8 i 3,5 milijardi godina, razvila relativno visoku atmosferu u poređenju sa današnjom, jedva primjetnom.

"Ovaj rad potpuno mijenja način na koji vidimo Mjesec - od bezvazdušnog čvrstog tijela do mjesta koje ima bogatiju atmosferu nego Mars danas", rekao je Kring.

Zemlja i Mjesec bili su sasvim različita mjesta prije oko tri i po milijarde godina. Mjesec je bio tri puta bliži nego danas, što znači da je na nebu izgledao tri puta veće.

Naučnici su mjerili sistem bazaltnih naslaga iz uzoraka koje su prikupili astronauti "Apolo 15" i "Apolo 17" misije. To im je ujedno omogućilo da ispitaju kakvi su gasovi napuštali unutrašnjost Mjeseca tokom tih vrelih epoha u njegovoj istoriji.

"Apolo" program je započeo prije 50 godina s prvim ljudskim posadama u svemiru, koje su postavile temelje za misije na Mjesec, koje su trajale od 1969. do 1972. godine.

2. maj 1945.

U posljednjim nedjeljama Drugog svjetskog rata, vodeći njemački naučnik u svemirskom inženjeringu i tvorac rakete V2, Verner fon Braun, predao se vojnicima SAD i tajno je prevezen u SAD, gdje je radio na razvoju balističkih raketa.

29. jula 1958.

Formirana NASA, Fon Braun i njegov tim primljeni u NASA. Godine 1960. stvorili "Saturn" raketni program.

25. maja 1961.

U obraćanju Kongresu predsjednik Džon F. Kenedi predstavio plan slanja čovjeka na površinu Mjeseca i njegov bezbjedan povratak na Zemlju do kraja šezdesetih. Njegov govor "Mi biramo da idemo na Mjesec" je dobio veliku podršku javnosti.

"Apolo 1" 27. januara 1967.

Plamen je usmrtio astronaute Gasa Grisoma, Eda Vajta i Rodžera Čafea tokom testiranja prije polijetanja. Ova nesreća je primorala NASA da preispita sve aspekte svog svemirskog programa.

"Apolo 7" od 11. do 22. oktobra 1968.

Posada Voli Šira, Valt Kaningen i Don Ajsl, prva ljudska "Apolo" misija orbitirala oko Zemlje 11 dana.

"Apolo 8" od 21. do 27. decembra 1968.

Frenk Borman, Bil Anders i Džim Lovel, prva misija lansirana s raketama "Saturn 5". Raketa je orbitirala oko Mjeseca, a Anders je načinio legendarnu fotografiju površine Zemlje.

"Apolo 9" od 3. do 13. marta 1969.

Džejms Mekdivit, Rasti Švajkart i Dejvid Skot ostali u orbiti Zemlje i testirali odvajanje modula od kapsule.

"Apolo 10" od 18. do 26. maja 1969.

Tomas Staford, Judžin Kernan, Džon Jang. Puna proba za slijetanje na Mjesec. Lunarni modul je došao na 16 km od površine Mjeseca.

"Apolo 11" od 16. do 24. jula

Nil Armstrong, Baz Aldrin i Majkl Kolins. Armstrong postao prvi čovjek koji je hodao po površini Mjeseca.

"Apolo 12" od 14. do 24. novembra 1969.

Čarls Konard, Alan Bin i Ričard Gordon prikupljaju ostatke iz 1967. od robota koji je poslat na Mjesec i koji je trebalo da izučava uticaj lunarnog okruženja na svemirske letjelice.

 "Apolo 13" od 11. do 17. aprila 1970. godine

Džim Lovel, Fred Hejs i Džek Svigert.

Posada nikada nije uspjela da sleti na površinu Mjeseca zbog eksplozije rezervoara s kiseonikom. Posada je usmjerila svu snagu u upravljanje modulom kojeg su uspjeli iskoristiti kao čamac za spasavanje i povratak na Zemlju.

"Apolo 14" od 31. januara do 9. februra 1971.

Alan Šepard, Edgar Mičel i Stjuart Rusa.

Šepard je pješačio 2,7 km na površini Mjeseca i igrao golf.

"Aplo 15" od 26. jula do 7. avgusta 1971.

Dejvid Skot, Džejms Irvin i Alfred Vorden.

Misija uključivala lunarni rover, koji je prešao 27 km.

"Apolo 16" od 16. do 27. 1972.

Džon Jang, Čarls Djuk i Ken Matingli.

Druga misija s "Roverom". Misija skraćena za jedan dan zbog tehničkih problema.

"Apolo 17" od 7. do 9. decembra 1972.

Judžin Kerman, Harison Šmit i Ronald Evans.

Posljednja "Apolo" misija, koja je uključivala tri šetnje po površini Mjeseca preko sedam sati. Uzorci sa ove i sa prethodnih misija i dalje daju mnogo informacija o svemiru.

Ovo je mali korak za čovjeka, ali veliki za čovječanstvo, Nil Armstrong, 20. jul. 1969.

Vozilo za lansiranje "Saturn 5"

Logo napravljen za godišnjicu nudi pogled na prošlost i budućnost