Društvo
25.04.2022.
10:07
"Naši" vladaju i u Njemačkoj: U Bundestagu pet poslanika iz bivše Jugoslavije, među njima i Boris iz Banjaluke
Izvor: srpskainfo
1
Podijeli
Josip Juratović iz Hrvatske, Adis Ahmetović, Boris Mijatović i Jasmina Hostert iz BiH, te Crnogorac Oliver Lukšić - svi oni su poslanici njemačkog Bundestaga i svi su u vladajućoj koaliciji. Dakle, moglo bi se reći da "naši ljudi" vladaju u jednoj od najmoćnijih država svijeta.
Njihovi politički stavovi su različiti, a njihove životne priče inspirativne. Svi su zainteresovani za stanje u regionu, a pogotovo u BiH, mada neke njihove izjave i potezi izazivaju kontroverzne reakcije.
Josip Juratović (63) je već veteran u njemačkom Bundestagu. Dugogodišnji je predsjednik parlamentarnog odbora za Zapadni Balkan, a zbog tog angažmana njemački mediji su ga prozvali Mister Balkan.
Juratović je više puta posjećivao i Sarajevo i Banjaluku i tom prilikom je znao održati lekciju političarima u BiH, na jeziku koji svi razumiju.
Projeklom je iz Koprivnice u Hrvatskoj, gdje je i rođen. U Njemačku je, za svojom majkom, došao kao tinejdžer, nakon završene osnovne škole. U Njemačkoj je završio automehaničarski zanat i zaposlio se u jednoj od fabrika koncerna “Audi”.
Karijeru je počeo kao sindikalni lider. Tu su ga zapazili i političari iz SPD. Pristupio je stranci i izgradio blistavu karijeru. Već 2005. je prvi put izabran u Bundestag.
Čak i kada bi socijaldemokrati gubili povjerenje, Juratović je imao svoje birače. On tvrdi da, kao bivši fabrički radnik, koji je u mladosti radio u pogonu, na traci, dobro razumije svoje birače.
Boris Mijatović, “zeleni” iz Banjaluke
Boris Mijatović (48) je rođen u Kaselu u Njemačkoj. Njegov otac je krajem šezdesetih, još kao mladić, došao iz Banjaluke u Njemačku, kao i mnogi drugi gastarbajteri, i tu je upoznao Borisovu majku, koja je Njemica.
Boris i danas, kaže, redovno dolazi u zavičaj svog oca, gdje ima rodbinu. Nedavno je dolazio i u Sarajevo i to ne kao rođak, nego kao njemački političar – parlamentarac.
Ono što je tom prilikom izjavio mnogim se Banjalučanima ne bi baš svidjelo.
– Ni pedalj na secesionističkim stazama. Nećemo podržati ni Dodikove prijetnje miru, niti privilegije za Čovićevu stranku – kazao je Mijatović.
Boris Mijatović je završio studije politikologije i ekonomije i još od studentskih dana bio je blizak stranci “Zelenih”, iako se u to vrijeme smatralo da su ljudi iz useljeničkih porodica bliži socijaldemokratima.
Aktivni član “Zelenih” je od 2004. godine, a 2011. je izabran u Gradsku skupštinu Kasela.
Ovo je njegov prvi mandat u Bundestagu. Uz ekološke teme, zalaže se i za odgovornu politiku useljavanja.
Oliver Lukšić: Karijera u Berlinu, djed u Sutomoru
Oliver Lukšić (43), porijeklom Crnogorac, jedan je od balkanskih političara u Njemačkoj koji su i kulturološki Nijemci. Priznaje da “ne zna jezik svojih predaka”, ali obećava da će to ispraviti.
Prezime nosi po svom djedu, koji je iz Sutomora kod Bara, na Crnogorskom primorju.
Rođen je u Sarbrikenu, gdje se i školovao, a studije je pohađao u Engleskoj i Francuskoj. Radio je kao poslovni konsultant u Njemačkoj i u institucijama EU u Briselu.
Od početka političke karijere član je FDP, Slobodne partije Njemačke, poznatije po “nadimku” liberali. Predsjednik je FDP u saveznoj državi Sarland.
Lukšić je prvi put u Bundestag izabran 2009. godine, a 2017. se vratio u parlament i postao portparol svoje poslaničke grupe za transport i digitalnu infrastrukturu.
U sadašnjem, trećem mandatu u Bundestagu, izabran je za predsjednika parlamentarnog odbora za Sjeverni Jadran. Dakle, i njega će se pitati u regionu.
Adis Ahmetović: Mlada nada Olafa Šolca
Adis Ahmetović (28) je najmlađi eks YU poslanik u Bundestagu i po mnogima jedan od favorita lidera socijaldemokrata, njemačkog kancelara Olafa Šolca.
Majka mu je porijeklom iz Kotor Varoša, a otac iz Kladnja. Adis je rođen u Njemačkoj ratne 1993. godine, nakon što su njegovi roditelji izbjegli iz BiH.
Školu je završio u Hanoveru, studije politike, ekonomije i germanistike na Univerzitetu u Lajbnicu. Stekao je titulu magistra obrazovanja.
Već po dolasku u Bundestag Ahmetović se obreo u BiH i obrušio se na Milorada Dodika. U intervjuu za Srpskainfo izjavio je da je upravo Dodik, sa svojom zapaljivom retorikom, kao je rekao, “najveći neprijatelj Srba”.
U Sarajevu se predstavljao kao izvjestilac Bundestaga za Zapadni Balkan, ali se ispostavilo da je u pitanju zabuna, i da je za ovaj region zadužen samo u radnoj grupi svoje stranke.
Jasmina Hostert: Od stravične ratne trume do uspjeha
Jasmina Hostert (39) je rođena u Sarajevu. Imala je samo 10 godina kada je u ratu izgubila ruku. U Bon, gdje je upućena na liječenje, doputovala je sa ocem.
Brzo je naučila jezik i krenula u školu, a još kao djevojčica je, kaže, čitala novine i pratila njemačke zakone, jer je bila svjesna da joj od toga zavisi sudbina.
Tako se, kao maloljetna žrtva rata, izborila da ostane u Njemačkoj, kada su druge izbjeglice morale da se vrate u BiH.
Prema pisanju portala Radio Sarajevo, prije 12 godina se učlanila u SPD. Bila je kandidatkinja socijaldemokrata za Bundestag i 2017. godine, ali tada nije prošla.
U svom prvom mandatu u njemačkom parlamentu specijalizovala se za politiku koja se odnosi na djecu i mlade. Smatra da se i vlasti u BiH moraju više posvetiti stvaranju boljih uslova za mlade generacije, jer je to najbolji način da se spriječi iseljavanje stanovništva.
Priznaje da joj je u politici i u javnom životu mnogo lakše od kada nosi njemačko prezime.
– Ko god kaže da to nije tako, laže. U Njemačkoj svi imaju ista prava, ali ljudima sa migrantskim prezimenima u stvarnosti je mnogo teže – kaže Jasmina Hostert.
Josip Juratović (63) je već veteran u njemačkom Bundestagu. Dugogodišnji je predsjednik parlamentarnog odbora za Zapadni Balkan, a zbog tog angažmana njemački mediji su ga prozvali Mister Balkan.
Juratović je više puta posjećivao i Sarajevo i Banjaluku i tom prilikom je znao održati lekciju političarima u BiH, na jeziku koji svi razumiju.
Projeklom je iz Koprivnice u Hrvatskoj, gdje je i rođen. U Njemačku je, za svojom majkom, došao kao tinejdžer, nakon završene osnovne škole. U Njemačkoj je završio automehaničarski zanat i zaposlio se u jednoj od fabrika koncerna “Audi”.
Karijeru je počeo kao sindikalni lider. Tu su ga zapazili i političari iz SPD. Pristupio je stranci i izgradio blistavu karijeru. Već 2005. je prvi put izabran u Bundestag.
Čak i kada bi socijaldemokrati gubili povjerenje, Juratović je imao svoje birače. On tvrdi da, kao bivši fabrički radnik, koji je u mladosti radio u pogonu, na traci, dobro razumije svoje birače.
Boris Mijatović, “zeleni” iz Banjaluke
Boris Mijatović (48) je rođen u Kaselu u Njemačkoj. Njegov otac je krajem šezdesetih, još kao mladić, došao iz Banjaluke u Njemačku, kao i mnogi drugi gastarbajteri, i tu je upoznao Borisovu majku, koja je Njemica.
Boris i danas, kaže, redovno dolazi u zavičaj svog oca, gdje ima rodbinu. Nedavno je dolazio i u Sarajevo i to ne kao rođak, nego kao njemački političar – parlamentarac.
Ono što je tom prilikom izjavio mnogim se Banjalučanima ne bi baš svidjelo.
– Ni pedalj na secesionističkim stazama. Nećemo podržati ni Dodikove prijetnje miru, niti privilegije za Čovićevu stranku – kazao je Mijatović.
Boris Mijatović je završio studije politikologije i ekonomije i još od studentskih dana bio je blizak stranci “Zelenih”, iako se u to vrijeme smatralo da su ljudi iz useljeničkih porodica bliži socijaldemokratima.
Aktivni član “Zelenih” je od 2004. godine, a 2011. je izabran u Gradsku skupštinu Kasela.
Ovo je njegov prvi mandat u Bundestagu. Uz ekološke teme, zalaže se i za odgovornu politiku useljavanja.
Oliver Lukšić: Karijera u Berlinu, djed u Sutomoru
Oliver Lukšić (43), porijeklom Crnogorac, jedan je od balkanskih političara u Njemačkoj koji su i kulturološki Nijemci. Priznaje da “ne zna jezik svojih predaka”, ali obećava da će to ispraviti.
Prezime nosi po svom djedu, koji je iz Sutomora kod Bara, na Crnogorskom primorju.
Rođen je u Sarbrikenu, gdje se i školovao, a studije je pohađao u Engleskoj i Francuskoj. Radio je kao poslovni konsultant u Njemačkoj i u institucijama EU u Briselu.
Od početka političke karijere član je FDP, Slobodne partije Njemačke, poznatije po “nadimku” liberali. Predsjednik je FDP u saveznoj državi Sarland.
Lukšić je prvi put u Bundestag izabran 2009. godine, a 2017. se vratio u parlament i postao portparol svoje poslaničke grupe za transport i digitalnu infrastrukturu.
U sadašnjem, trećem mandatu u Bundestagu, izabran je za predsjednika parlamentarnog odbora za Sjeverni Jadran. Dakle, i njega će se pitati u regionu.
Adis Ahmetović: Mlada nada Olafa Šolca
Adis Ahmetović (28) je najmlađi eks YU poslanik u Bundestagu i po mnogima jedan od favorita lidera socijaldemokrata, njemačkog kancelara Olafa Šolca.
Majka mu je porijeklom iz Kotor Varoša, a otac iz Kladnja. Adis je rođen u Njemačkoj ratne 1993. godine, nakon što su njegovi roditelji izbjegli iz BiH.
Školu je završio u Hanoveru, studije politike, ekonomije i germanistike na Univerzitetu u Lajbnicu. Stekao je titulu magistra obrazovanja.
Već po dolasku u Bundestag Ahmetović se obreo u BiH i obrušio se na Milorada Dodika. U intervjuu za Srpskainfo izjavio je da je upravo Dodik, sa svojom zapaljivom retorikom, kao je rekao, “najveći neprijatelj Srba”.
U Sarajevu se predstavljao kao izvjestilac Bundestaga za Zapadni Balkan, ali se ispostavilo da je u pitanju zabuna, i da je za ovaj region zadužen samo u radnoj grupi svoje stranke.
Jasmina Hostert: Od stravične ratne trume do uspjeha
Jasmina Hostert (39) je rođena u Sarajevu. Imala je samo 10 godina kada je u ratu izgubila ruku. U Bon, gdje je upućena na liječenje, doputovala je sa ocem.
Brzo je naučila jezik i krenula u školu, a još kao djevojčica je, kaže, čitala novine i pratila njemačke zakone, jer je bila svjesna da joj od toga zavisi sudbina.
Tako se, kao maloljetna žrtva rata, izborila da ostane u Njemačkoj, kada su druge izbjeglice morale da se vrate u BiH.
Prema pisanju portala Radio Sarajevo, prije 12 godina se učlanila u SPD. Bila je kandidatkinja socijaldemokrata za Bundestag i 2017. godine, ali tada nije prošla.
U svom prvom mandatu u njemačkom parlamentu specijalizovala se za politiku koja se odnosi na djecu i mlade. Smatra da se i vlasti u BiH moraju više posvetiti stvaranju boljih uslova za mlade generacije, jer je to najbolji način da se spriječi iseljavanje stanovništva.
Priznaje da joj je u politici i u javnom životu mnogo lakše od kada nosi njemačko prezime.
– Ko god kaže da to nije tako, laže. U Njemačkoj svi imaju ista prava, ali ljudima sa migrantskim prezimenima u stvarnosti je mnogo teže – kaže Jasmina Hostert.