Društvo
28.12.2021.
08:56
Asistenti odustaju jer rade od danas do sutra
Izvor: Nezavisne
0
Podijeli
BANJALUKA - Položaj asistenata za učenike sa smetnjama u razvoju u osnovnim školama u Srpskoj i dalje nije na zavidnom nivou, a u odnosu na lani, tokom ove školske godine Ministarstvo prosvjete i kulture Republike Srpske dalo je saglasnost za angažovanje i finansiranje 52 asistenta više.
Za razliku od školske 2020/2021. godine, kada je bilo angažovano 356 asistenata, tokom ove školske godine učenicima sa smetnjama u razvoju pomaže 408 asistenata, podaci su nadležnog ministarstva.
Kako kažu u Ministarstvu, asistenti su angažovani u periodu dok traje nastava, na pola radnog vremena, a plaćeni su po koeficijentu za srednju stručnu spremu.
"Za angažovanje i finansiranje asistenata za učenike sa smetnjama u razvoju Ministarstvo prosvjete i kulture je budžetom za kalendarsku 2022. godinu obezbijedilo 2,2 miliona KM", naveli su u Ministarstvu za "Nezavisne novine".
Mirjana Kojić, predsjednica Udruženja za pomoć licima s autizmom "Djeca svjetlosti" Banjaluka, kaže da se na osnovu zahtjeva roditelja odobrava asistent, te da se u zadnje vrijeme sve više zahtjeva i odobri, ali da se stvarni problem ne krije u broju angažovanih asistenata, već u uslovima pod kojima oni rade.
"Uslovi su katastrofalni. Primanja su im podignuta nešto iznad 430 KM. Mi smo pisali dopis Ministarstvu prosvjete i kulture RS preko Udruženja da se mora nešto promijenti", rekla je ona.
Kojićeva je kazala da u trenutnoj situaciji gube i djeca i roditelji i asistenti.
"Roditelji na početku svake školske godine doživljavaju stres. Pored toga što šalju dijete s autizmom u nastavu, u inkluziju, ne mogu doći do asistenta, a da ne pričamo o kvalitetnom asistentu, o nekome ko neće biti samo 'fikus', već da hoće nešto i da radi", navela je Kojićeva za "Nezavisne novine". Kaže da je posao asistenata formalan i u praksi degradiran, te da je potrebno da država bolje plati asistente ili da im ponudi drugačije ugovore, jer u suprotnom, asistenti će radije otići i raditi kao trgovci.
Dragan Gnjatić, predsjednik Sindikata obrazovanja, nauke i kulture RS, kaže da problem traje već godinama te da je situacija jako nezgodna.
"Ne možemo ih nikako uvesti u neki pravni sistem, nego rade od danas do sutra u smislu na određeno vrijeme. Ja sam to pominjao i bivšem ministru prosvjete i kulture RS i sadašnjoj ministarki, u nekoliko navrata, i nikako taj problem nismo stavili na pravo mjesto", rekao je Gnjatić za "Nezavisne novine".
Ističe da ovakvi uslovi sigurno ne motivišu jer je posao koji asistenti obavljaju težak i stresan. "Oni su školovani za to, imaju kvalifikacije i znanje i oni to i hoće da rade, ali taj odnos plate, plaćanje i sam status, koji im je možda i bitniji od same plate, je jako nezahvalan", naveo je on.
Kako je rekao, Sindikat će u januaru i februaru pokušati ovaj problem postaviti na bolji osnov kako bi asistenti imali dostojanstven posao i bili pristojno plaćeni.
Plata treba da bude veća za 30 odsto
Iz Udruženja za pomoć licima s autizmom "Djeca svjetlosti" Banjaluka su tražili da se asistentima podigne plata za barem 30 odsto. Osim toga traže i da im se rad u svojstvu asistenta računa kao pripravnički u struci, kao i da im se godišnji rad računa pola boda na birou, jer im do sada taj rad nije bodovan. Međutim, kako kaže Mirjana Kojić, predsjednica pomenutog udruženja, ništa nije prihvaćeno.
Kako kažu u Ministarstvu, asistenti su angažovani u periodu dok traje nastava, na pola radnog vremena, a plaćeni su po koeficijentu za srednju stručnu spremu.
"Za angažovanje i finansiranje asistenata za učenike sa smetnjama u razvoju Ministarstvo prosvjete i kulture je budžetom za kalendarsku 2022. godinu obezbijedilo 2,2 miliona KM", naveli su u Ministarstvu za "Nezavisne novine".
Mirjana Kojić, predsjednica Udruženja za pomoć licima s autizmom "Djeca svjetlosti" Banjaluka, kaže da se na osnovu zahtjeva roditelja odobrava asistent, te da se u zadnje vrijeme sve više zahtjeva i odobri, ali da se stvarni problem ne krije u broju angažovanih asistenata, već u uslovima pod kojima oni rade.
"Uslovi su katastrofalni. Primanja su im podignuta nešto iznad 430 KM. Mi smo pisali dopis Ministarstvu prosvjete i kulture RS preko Udruženja da se mora nešto promijenti", rekla je ona.
Kojićeva je kazala da u trenutnoj situaciji gube i djeca i roditelji i asistenti.
"Roditelji na početku svake školske godine doživljavaju stres. Pored toga što šalju dijete s autizmom u nastavu, u inkluziju, ne mogu doći do asistenta, a da ne pričamo o kvalitetnom asistentu, o nekome ko neće biti samo 'fikus', već da hoće nešto i da radi", navela je Kojićeva za "Nezavisne novine". Kaže da je posao asistenata formalan i u praksi degradiran, te da je potrebno da država bolje plati asistente ili da im ponudi drugačije ugovore, jer u suprotnom, asistenti će radije otići i raditi kao trgovci.
Dragan Gnjatić, predsjednik Sindikata obrazovanja, nauke i kulture RS, kaže da problem traje već godinama te da je situacija jako nezgodna.
"Ne možemo ih nikako uvesti u neki pravni sistem, nego rade od danas do sutra u smislu na određeno vrijeme. Ja sam to pominjao i bivšem ministru prosvjete i kulture RS i sadašnjoj ministarki, u nekoliko navrata, i nikako taj problem nismo stavili na pravo mjesto", rekao je Gnjatić za "Nezavisne novine".
Ističe da ovakvi uslovi sigurno ne motivišu jer je posao koji asistenti obavljaju težak i stresan. "Oni su školovani za to, imaju kvalifikacije i znanje i oni to i hoće da rade, ali taj odnos plate, plaćanje i sam status, koji im je možda i bitniji od same plate, je jako nezahvalan", naveo je on.
Kako je rekao, Sindikat će u januaru i februaru pokušati ovaj problem postaviti na bolji osnov kako bi asistenti imali dostojanstven posao i bili pristojno plaćeni.
Plata treba da bude veća za 30 odsto
Iz Udruženja za pomoć licima s autizmom "Djeca svjetlosti" Banjaluka su tražili da se asistentima podigne plata za barem 30 odsto. Osim toga traže i da im se rad u svojstvu asistenta računa kao pripravnički u struci, kao i da im se godišnji rad računa pola boda na birou, jer im do sada taj rad nije bodovan. Međutim, kako kaže Mirjana Kojić, predsjednica pomenutog udruženja, ništa nije prihvaćeno.