Ovo su samo neki od primjera zloupotrebe telefonskih brojeva 122, 123 i 124 putem kojih su dostupni policija, vatrogasci i ljekari. Njih svakodnevno zovu građani koji, između ostalog, prijavljuju nepostojeće požare, izgubljene ljubimce, zagorjele ručkove, zauzimajući liniju nekome ko je možda u životnoj opasnosti.

Usamljenici ili čudaci koji u policajcu ili vatrogascu vide sagovornika, radoznala djeca, pijani građani, tinejdžeri željni dokazivanja ili pak psihički bolesnici, dežurna su "smetala" službama.

Centar javne bezbjednosti (CJB) Banjaluka dnevno zaprimi oko 100 poziva nesavjesnih građana koji prijavljuju lažne saobraćajne nesreće, postavljanje bombi, traže prevoz. Ranijih godina ti pozivi su bili učestaliji, ali otkako imaju identifikator brojeva, poziva je manje.

- Često nas zovu i ćute, djeca pitaju imamo li pištolj, pušku... Zovu i usamljeni željni razgovora ili zovu da pričaju viceve. Imali smo slučaj da nas je zvala jedna žena koja je rekla da ima problema i da joj obezbijedimo prevoz do vračare da joj skine crnu magiju - kažu u CJB Banjaluka.

U Vatrogasnom savezu RS su rekli da u većim vatrogasnim jedinicama svakodnevno zaprime i više od 50 lažnih poziva, a u cijeloj RS i do nekoliko hiljada.

- Ti pozivi su naročito izraženi početkom školske godine, kada nas zovu radoznala djeca. Telefon često zazvoni jer djeca slučajno okrenu 123 i pozive ponavljaju u nedogled - kaže predsjednik Vatrogasnog saveza RS Goran Stojaković. Kazao je da zbog zauzeća telefonske linije ne mogu biti dostupni stvarno ugroženim osobama, što im otežava rad.

- Ljudi zovu za sve i svašta, a u posljednje vrijeme mnogo poziva dobijamo za spasavanje kućnih ljubimaca koji se popnu na visinu. Zovu i zbog najezde zmija - kaže Stojaković.

On se prisjetio jedne od neobičnih akcija spasavanja kada ih je pozvala uspaničena žena govoreći da joj se mačka popela na banderu i da ne može sići.

- Oko 40 minuta je trajalo spasavanje, kolege su se namučile i kad su macu predale gazdarici, ona se otrgla i pobjegla - kaže Stojaković i dodaje da je danima bila šala da im mačka neće oprostiti što su je vratili gazdarici.

Lažni pozivi banjalučkoj Službi hitne pomoći najčešće se odnose na djecu ili osobe u alkoholisanom stanju.

- Najšaljiviji pozivi su oni koje nam upute građani i pitaju: "Je li to Hitna pomoć, treba nam hitno 100 KM" - rekla je načelnik ove službe Nada Banjac.

Načelnik Službe hitne medicinske pomoći u Doboju Slobodan Tomanić kaže da operateri njihove službe godišnje zaprime od 1.200 do 1.700 lažnih poziva.

- Najčešće zovu uporna djeca u grupama, koja neće da prekinu, pa onda zovemo mobilnog operatera da im isključi broj. To su mahom naivni pozivi, kako je nekome pozlilo, ali kada pitamo za adresu, prekidaju vezu. Šaljivi pozivi se uglavnom odnose na hitno traženje para ili "svrbe me leđa, dođite hitno da me počešete" - rekao je Tomanić.

Dodao je da su lažni pozivi odraslih mnogo ozbiljniji jer se prijavljuju "nesreće" sa tačnom lokacijom i zbivanjem.

- Često izađemo na teren i ustanovimo da je poziv bio lažan. Učestala zvanja blokiraju broj, pa nas ne mogu dobiti oni kojima zaista treba pomoć i zbog toga smo imali nekoliko sudskih epiloga jer, navodno, nismo htjeli da se javimo na telefon - priča Tomanić.

APEL

U MUP-u RS ističu da su prošle godine zabilježili 32.738 poziva građana na broj policije 122, od čega je evidentirao 705 lažnih prijava. 

- Prijave koje se odnose na saobraćajne nesreće, narušavanje javnog reda i mira, izvršenja krivičnih djela, nasilja u porodici, prijave gubitka ličnih stvari, pronalazak eksplozivnih naprava... to su slučajevi gdje možemo djelovati pa stoga apelujemo na građane da nas ne zovu zbog drugih problema i ne zloupotrebljavaju ovo sredstvo komunikacija - kaže portparol MUP-a Mirna Miljanović.