Preplašeni prolaznici koju su se susreli sa ovim gmizavcima postavili su fotografije na društvenim mrežama, upozoravajući na zmije u glavnim ulicama Bijeljine. Veterinari kažu da su u pitanju smukovi i belouške, koje nisu otrovne, i da nema mjesta panici. Istovremeno, ljekari upozoravaju da građani više pažnje treba da vode o krpeljima koji mogu veoma ozbiljno da ugroze zdravlje ljudi.

Međutim, pojava zmija mnogo je uznemirila stanovnike Bijeljine, uprkos upozorenjima veterinara da one nisu opasne. Objašnjavaju da su i one živa bića i da su ih česte poplave prethodnih godina natjerale da se pojave na mjestima gde ranije nisu viđene.

- Brinem samo zbog dece, dok odrasli znaju da je ove gmizavce najbolje ignorisati. Nisam čuo da ima čestih slučajeva ujeda zmija. Valjda se i one plaše i izbjegavaju kontakt sa ljudima - kaže Bijeljinac Ljubo Cvjetinović.

U Veterinarskoj stanici u Bijeljini kažu da su u Semberiji prisutne samo dvije vrste neotrovnih zmija i to smukovi i belouške, te da one ne napadaju ljude kada nisu ugrožene. Navode da su, istovremeno, one veoma i korisne jer regulišu brojnost štetočina, miševa i pacova.

- Zmiju treba pustiti da ode, jer kako je došla, tako će i otići. Ona može napasti čoveka, odnosno ugristi samo ako je zgazi. Iako nisu otrovnice mora se ići doktoru, jer zmija u svojim ustima ima veliki broj bakterija, i one samo mogu izazvati infekciju. Ja ne znam da se ikada u Bijeljini pojavila otrovna zmija - kaže doktor veterinarskih nauka Sandro Mađarac.

Ni u bijeljinskom Domu zdravlja nisu zabilježili ujed zmije otrovnice. Ukoliko bi se tako nešto kojim slučajem i dogodilo, poručuju da imaju sve potrebne medikamente. Ipak i ujed neotrovnice može biti neprijatan i izazvati određene lokalne tegobe, tako da je neophodno odmah se javiti lekaru.

Doktor Branimir Vuković iz Službe medicinske pomoći Bijeljine kaže da  su kod svih ujeda zmija karakteristične dve ranie koje ne krvare, te da se javlja crvenilo i otok koji kasnije promeni boju. On ističe da ukoliko se primjete ti siptomi najbolje je odmah potražiti ljekarsku pomoć.

- Mnogo veća opasnost po zdravlje ljudi je ubod krpelja koji može da prenese opasna oboljenja, poput Lajmske groznice. Iako situacija nije alarmantna, ovi slučajevi su mnogo češći. Krpelji su najaktivniji od aprila pa do kasne jeseni, a među najugroženijim su djeca i osobe koje najviše vremena provode u prirodi. Malo je onih koji se u životu nisu suočili sa ujedom krpelja – navodi on. Ljekari objašnjavaju i da bolest prenose samo zaraženi krpelji i da su crvenilo na mjestu ujeda, bolovi u mišićima i zglobovima, povišena temperatura, povraćanje samo neki od simptoma.

- U tom stadijumu bolest je lokalizovana i nema opasnosti po druge organe. Liječi se antibioticima do 21 dana. U drugu fazu može da uđe vrlo brzo, a može da prođe neki veći vremenski period kada bolest napada centralni nervni sistem, odnosno srce i zglobove – kažu lekari.

Nakon boravka u prirodi građani telo treba da se detaljno pregledaju od krpelja.

Krpelji opasni po životinje

Koliko su krpelji opasni po životinje pokazuje podatak da je u ovoj godini bilo čak i smrtnih ishoda, kažu veterinari. Ujed zaraženog krpelja izaziva anemiju kod psa, prenosi bolest koja oštećuje vitalne organe i ako se blagovremeno ne liječi životinja ugine. Podaci veterinarskih ambulanti u Bijeljini potvrđuju da je svake godine sve više kućnih ljubimaca kojima odstranjuju krpelje, ali i sve više onih koji su prenosnici Lajmske bolesti.