"Bitan razlog zbog kojeg se bošnjački lideri protive reformi pravosuđa BiH u okviru strukturisanog dijaloga, naročito reformi prakse Suda BiH da proširuje svoju krivičnu nadležnost, je taj što bi ove reforme /koje podržava i EU/ onemogućile zloupotrebu tužilačkih ovlašćenja u političke svrhe", ističe se u 15. izvještaju i dodaje da je glavni tužilac, koji uveliko zloupotrebljava svoja zakonska ovlašćenja, angažovan u kampanji napada na političku konkurenciju SDA i SDS-a. 

U tekstu se ističe da su u više navrata, u političke svrhe, vođene istrage protiv poslanika Parlamentarne skupštine BiH u vezi sa donošenjem odluka iz nadležnosti navedenog parlamentarnog tijela /na primjer istrage zbog neizvršenja Odluke Ustavnog suda u vezi sa Zakonom o jedinstvenom matičnom broju, u vezi sa nesprovođenjem Odluke Evropskog suda za ljudska prava u slučaju "Sejdić i Finci", sa posljednjim popisom stanovništva u BiH, istrage o ratifikaciji Ugovora o granici između BiH i Crne Gore, o rezultatima glasanja o odluci o radno-pravnom statusu člana Parlamentarne skupštine/. 

Sve pomenute istrage, dodaje se u tekstu, vođene su s ciljem vršenja pritiska na zakonodavno tijelo s ciljem donošenja odluka koje zagovaraju najjače bošnjačke stranke. 

U izvještaju se navodi da je sumnjivim optužbama direktor Sipe Goran Zubac prisiljen da dâ ostavku i to nakon što je Sipa uhapsila moćne bošnjačke političare, te dodaje da Tužilaštvo BiH tada protiv njega otvoreno podiže političku optužnicu. 

"Kako bi uklonio svaku sumnju u pogledu političke prirode ove optužnice, bošnjački član Predsjedništva BiH Bakir Izetbegović, govoreći o direktoru Sipe Goranu Zupcu, izjavljuje - najvjerovatnije ćemo ga poslati u zatvor. Sud BiH donio je prvostepenu odluku kojom je Zupcu izrečena uslovna kazna od godinu dana zatvora, a na osnovu ove odluke, Savjet ministara smjenjuje ga sa funkcije", navodi se u izvještaju i dodaje da su u toku krivičnog postupka ministar bezbjednosti BiH i glavni tužilac Tužilaštva BiH vršili poseban pritisak na Nezavisni policijski odbor i Komisiju za provjeru pristupa tajnim podacima, da Zupca uklone sa mjesta direktora Sipe. 

U izvještaju se naglašava da je novoimenovani direktor Sipe /Perica Stanić, SDS/, u koordinaciji sa Sudom BiH i Tužilaštvom BiH, odmah krenuo u niz provokativnih oružanih upada u policijske stanice i poslovne objekte u Republici Srpskoj. 

U izvještaju je ocijenjeno da je ovo ponašanje primjer kako Tužilaštvo BiH koristi agencije na nivou BiH za postizanje političkih ciljeva, čak i po cijenu nanošenja teške štete po saradnju policijskih i tužilačkih agencija, od koje zavisi djelotvorna primjena zakona. 

Pored navedenih akcija Tužilaštva BiH i Sipe usmjerenih protiv Republike Srpske i njene najveće stranke, a koje su nedavno sprovedene, u izvještaju Republike Srpske ukazano je i na druga "politički motivisana hapšenja, zatvaranja i progon visokih zvaničnika BiH i stranačkih funkcionera". 

U tekstu se podsjeća na hapšenje predsjednika SBB-a Fahrudina Radončića i bivšeg rukovodioca u Ministarstvu bezbjednosti BiH Bakira Dautbašića koje su izvršili naoružani i maskirani agenti Sipe bez ikakvog upozorenja osim, kako se čini, medijima i određenim političkim liderima koji su na konferenciji za novinare objavili pojedinosti hapšenja prije nego što je do njih i došlo. 

Takođe, navedeni su i primjeri hapšenja predsjednika FBiH Živka Budimira i četiri člana njegovog kabineta i saradnika na sumnjivim osnovama materijalnog prava i nadležnosti, zatim Mirka Šarovića, sadašnjeg ministra spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH, koji je 2006. optužen za zloupotrebu službene dužnosti i druga djela koja je navodno počinio u periodu od 1998. do 2002. godine, kada je bio potpredsjednik, a zatim i predsjednik Republike Srpske. Na kraju je oslobođen svih optužbi. 

Hrvatski član Predsjedništva BiH Dragan Čović je 2005. a potom i 2009. godine optužen za zloupotrebu službene dužnosti i druga djela. Nakon dugotrajnog postupka, oslobođen je svih optužbi. 

U oba ova slučaja, izabrani visokopozicionirani zvaničnici i Šarović i Čović smijenjeni su sa dužnosti prije konačnog ishoda postupka. 

"Nezakoniti i politički nabijeni postupci tužilaca BiH, nažalost, suviše su česti. Obrazac je uvijek isti. Politička figura biva optužena i procesuirana za djela koja tužilaca ne može dokazati ili za koja Sud BiH nema nadležnost. Oko optuženog i razvučenog postupka stvara se negativan publicitet, koji utiče na sposobnost zvaničnika da obavlja svoj posao, uzrokuje ličnu sramotu i nameće troškove odbrane. Odmah slijede zahtjevi političkih protivnika i nekih iz međunarodne zajednice da se optuženi smijeni sa funkcije do konačnog ishoda postupka. Konačno, sve optužbe bivaju odbačene zbog nenadležnosti ili nepostojanja dokaza", ističe se u izvještaju. 

U tekstu se navodi da zakoni BiH i Republike Srpske zabranjuju zloupotrebu službene dužnosti od nosilaca javnih funkcija. 

"Ustav BiH i međunarodno pravo štite građane od povrede njihovih ljudskih, građanskih i političkih prava. Ustavi BiH i entiteta sadrže podjelu vlasti na zakonodavnu, izvršnu i sudsku, u BiH i entitetima. U gotovo univerzalne odredbe evropskog prava kojim se štiti podjela vlasti i sprečava zloupotreba ovlašćenja, spadaju zakoni kojima se visokopozicioniranim izabranim i imenovanim funkcionerima daje adekvatan i uslovan imunitet i nepovredivost u pogledu krivičnog i građanskog gonjenja. Ovaj široko prihvaćeni imunitet od sudskog gonjenja za vrijeme mandata sprečava politički motivisane zloupotrebe krivičnog pravosuđa", dodaje se u izvještaja. 

U tekstu se naglašava da je odlukama nekadašnjeg visokog predstavnika Pedija Ešdauna drastično smanjen ovaj imunitet u BiH i entitetima tako da stoje u oštroj suprotnosti sa zakonima i praksom cijele Evrope. 

"Ova situacija pogodovala je Tužilaštvu BiH i Sipi u zloupotrebi tužilačkih ovlašćenja iz političkih razloga, čime je ozbiljno narušen integritet institucija BiH i entiteta, suprotno ustavnim načelima podjele vlasti i vladavine prava", dodaje se u izvještaju. 

U tekstu se ističe da je jedan od načina na koji međunarodna zajednica može značajno da podrži reforme u BiH - zatvaranje OHR-a, koji ima tužan istorijat zloupotrebe vladavine prava i nezakonitog uplitanja u unutrašnje poslove BiH, čime koči njen razvoj. 

U 15. izvještaju se podsjeća da međunarodno pravo i praksa, uključujući rezolucije Generalne skupštine Savjeta bezbjednosti, Povelju UN, Bečku konvenciju o diplomatskim odnosima, zabranjuju uplitanje ambasada i diplomata u unutrašnje poslove zemlje domaćina i naglašava da ove široko prihvaćene pravne odredbe krše pojedine ambasade u Sarajevu. 

"Vlada Republike Srpske namjerava da preduzme sve razumne i adekvatne pravne mjere radi zaštite ustavnih, ljudskih, građanskih i političkih prava građana od kršenja zakona i opasnih postupaka Tužilaštva BiH i Sipe. Domaće i međunarodno pravo štite građane i izabrane i imenovane nosioce vlasti od ovakvih, politički motivisanih postupaka", naglašava se u 15. izvještaju Republike Srpske upućenom Savjetu bezbjednosti UN.