Prva Strategija za rad na predmetima ratnih zločina u BiH je usvojena još 2008. godine, ali posao nije završen u dogovorenom roku. Plan je tada bio da najsloženiji predmeti budu procesuirani u roku od sedam godina, a svi ostali prebačeni na entitetski nivo i budu završeni do 2023.

S obzirom na činjenicu da najsloženiji poslovi nisu završeni u zadatim rokovima, Savjet ministara u aprilu 2017. formirao je radnu grupu koja je u maju iduće godine dostavila prvi prijedlog revidirane strategije.

Iako se činilo da će predloženi akt biti usvojen bez problema, jer je dobio prethodno pozitivno mišljenje vlada Republike Srpske, FBiH kao i Brčko distrikta, to se nije dogodilo, jer su bošnjački političari, prije svega iz SDA, blokirali i njen pomen u Savjetu ministara.

Ipak, Revidirana strategija je poslije dvogodišnje blokade bošnjačkih političkih predstavnika usvojena u septembru 2020. u Savjetu ministara, a tome su prethodili dani usaglašavanja o aneksu koji je postao njen dio, a u čemu je učestvovala i EU.

I tada su predstavnici srpskih porodica gotovo svakodnevno upozoravali na to da se guraju pod tepih slučajevi u kojima su žrtve njihovi najmiliji koji su stradali u proteklom Odbrambeno-otadžbinskom ratu, ali su polagali nadu da će i na njih biti stavljena tačka do kraja 2023, do kada je i ta strategija prvobitno trebalo da vrijedi.

Međutim, ponovo je u januaru 2024. njen rok trajanja produžen do kraja ove godine, ali usljed činjenice da zadaci opet nisu izvršeni zatraženo je da Revidirana strategija dobije još tri godine "života". Prijedlog je stigao od pravosudnih institucija, ali još nije poznato kada će biti uvršten na dnevni red Savjeta ministara.

Nema ga na listi tačaka o kojima bi danas trebalo da se izjasni ministri, a vršilac dužnosti direktora Republičkog centra za istraživanje rata, ratnih zločina i traženje nestalih Viktor Nuždić podvlači da Srpska i njeni predstavnici ne smiju odustati od borbe za pravdu za srpske žrtve.

- Prijedlog je poslat na usvajanje Savjetu ministara koji donosi konačnu odluku. Da li će i kada ova odluka biti donesena je neizvjesno, pogotovo ako se zna za opstrukcije Bošnjaka prilikom donošenja Revidirane strategije i formiranja Nadzornog organa - rekao je Nuždić.

Srpski narod je, kaže, najzainteresovaniji za Revidiranu strategiju zbog predmeta koji su u radu, u kojima su Srbi žrtve te velikog broja optužnica koje nisu još podignute za zločine nad Srbima.

Revidirana strategija je, podsjetio je, usvojena usljed svojevrsnog pritiska evropskih zvaničnika na bošnjačke političke predstavnike na nivou BiH.

- Koliko god manjkavosti imao taj dokument, a nema ih mnogo jer se suština mahom svodi na njenu implementaciju u praksi, odnosno probijanje rokova, ipak predstavlja dobru polaznu osnovu. Nije ni idealan dokument, niti akt koji nam garantuje da će bilo šta biti riješeno, ali pruža i mogućnost da Srpska bude u toku u kojoj fazi su predmeti, na koji način se rješavaju. Bez tog akata ostali bismo čak i bez tih informacija. Istovremeno, svakodnevno ukazujemo na manjkavosti u radu pravosudnih institucija na nivou BiH, ali niko od nas nema pravo da uradi sve u svojoj moći da bi se procesuirali predmeti na srpskim žrtvama - poručio je Nuždić za "Glas Srpske".

Smatra i da bi prestanak važenja Strategije mogao da posluži kao alibi Tužilaštvu i Sudu BiH da selektivno pristupaju predmetima, odnosno da određuju prioritete prema svojim procjenama, pozivajući se na ograničene materijalne i ljudske resurse, što u praksi može značiti da zločini nad Srbima nikada neće biti procesuirani.

- U trenutku kada su u toku procesi za zločine nad Srbima, poput predmeta "Dobrovoljačka", "Atif Dudaković", "Čemerno", "Jošanica" i kada postoje na desetine predmeta u kojima nije podignuta optužnica, prestanak važenja tog dokumenta ne bi bio u interesu srpskog naroda - rekao je Nuždić i dodao da predmeti ratnih zločina ne zastarijevaju.

Na sastanku Nadzornog organa zaduženog za praćenje realizacije ciljeva iz Revidirane strategije, čije je član i Nuždić, u septembru je konstatovano da ciljevi neće biti realizovani u roku te su predstavnici Tužilaštva i Suda BiH predložili da rok za ispunjenje ciljeva bude produžen tri godine.

Na realizaciju, tvrde, utiče i to što se ne zna gdje su mnoga osumnjičena, odnosno optužena lica.

Dokumentacija

Iz Republičkog centra za istraživanje rata, ratnih zločina i traženje nestalih ističu da su dostavili svu raspoloživu dokumentaciju Sudu i Tužilaštvu BiH da bi bili procesuirani zločini nad Srbima. Osim toga je i Ministarstvo unutrašnjih poslova Republike Srpske podnijelo hiljade krivičnih prijava i izvještaja o počinjenim krivičnim djelima.