BiH
09.07.2022.
22:52
ŽIVOT NA AMRERIČKOJ "CRNOJ LISTI" Kome su uvedene sankcije u BIH i koji su razlozi
Izvor: RSE
1
Podijeli
Optuženi za ratne zločine, destabilizatori države ili osumnjični za korupciju i veze sa organizovanim kriminalom. To su razlozi zbog kojih je oko 1.000 osoba, kompanija i organizacija u BiH na takozvanoj američkoj "crnoj listi".
Među njima je, čak, i član državnog Predsjedništva Milorad Dodik. On uvjerava da mu sankcije "ne škode", ali baš zbog sankcija distanca zapadnih diplomata prema njemu je sve jača.
U takvoj su poziciji svi oni iz državnih, entitetskih, ali i pravosudnih institucija, čiji je kredibilitet stavljanjem na "crnu listu" uzdrman. Njihov pristup imovini u SAD ili putovanje u tu državu je nemoguć, dok su u samoj BiH suočeni sa ograničenjima.
Izuzetak je jedino ako američke vlasti izdaju dozvolu.
Koji su razlozi sankcionisanja?
Među osoba na američkoj "crnoj listi" su najbrojniji optuženi i osuđeni ratni zločinci, njihovi bliski srodnici, prijatelji i saradnici. Drugi razlozi su korupcija, terorizam, organizirani kriminal i opstruiranje Dejtonskog mirovnog sporazuma.
Većina tih organizacija više ne postoji, nekim osobama su ukinute sankcije, a neke su preminule, no i dalje su na listi.
Među sankcioniranima je i Ljubo Ćesić Rojs. Za Radio Slobodna Evropa (RSE) kaže da su mu američke sankcije "upropastile život".
"Živim jadno već dvadeset godina. Ne mogu otvoriti kompaniju. Ne mogu imati karticu u banci. Imam poseban zaštićeni žiroračun na koji mi uplaćuju penziju. Ne daju mi živjeti", rekao je Rojs za Radio Slobodna Evropa (RSE).
On je penzionisani general Hrvatskog vijeća odbrane (HVO) i Hrvatske vojske (HV), vojnih snaga u vrijeme rata u Bosni i Hercegovini (BiH) i Hrvatskoj 1990-ih godina. Na listu Ureda za kontrolu imovine stranaca (OFAC) Ministarstva za trezor SAD-a stavljen je 2003. godine.
Za Rojsa je je navedeno da mu se sankcije izriču "zbog podrivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma", potpisanog 1995. godine, kojim je završen ratni sukob u BiH, a isto obrazloženje je dato za još desetine osoba iz BiH, bez dodatnih detalja.
Rojs kaže kako je na američku "crnu listu" stavljen istog dana s generalima HV-a Antom Gotovinom, koji je oslobođen po optužnici za ratne zločine pred sudom u Haagu, te Rahimom Ademijem koji je oslobođen po optužnici za ratne zločine pred sudom u Zagrebu.
Dok je Ante Gotovina bio u bijegu, imao je zabranu ulaska i u Evropsku uniju. Danas problema s prelaskom granice nema, iako kaže da je "od 1990. samo pet-šest puta putovao u inostranstvo". Američku granicu ne može preći.
Rojs je pokušavao naći načina da ga uklone s liste.
"Nemam novaca za advokate. Ja sam pisao sebi i generalu (Rahim) Ademiju (takođe hrvatski general) žalbu i poslao u tu kancelariju (OFAC). Njega su skinuli s liste, mene nisu. . Dobio sam od OFAC-a odgovor krajem novembra 2022. da oni rade na tom slučaju, ali ništa konkretno", kazao je Rojs.
Milovan Bjelica je na "crnu listu" SAD-a stavljen 2004. godine, nakon što su ga tada uhapsile tadašnje međunarodne Stabilizacijske snage (SFOR). U pritvoru je bio 60 dana u bazi NATO-a kod Sarajeva. Na listi se nalazi i danas.
Karadžić osuđen, sankcije ostale
Milovan Bjelica je na "crnu listu" SAD-a stavljen 2004. godine, nakon što su ga tada uhapsile tadašnje međunarodne Stabilizacijske snage (SFOR). U pritvoru je bio 60 dana u bazi NATO-a kod Sarajeva. Na listi se nalazi i danas.
U obrazloženju su mu na teret stavljene "kriminalne aktivnosti" i pomaganje tada odbjeglom, a danas osuđenom prvom predsedniku RS-a Radovanu Karadžiću.
Kancelarija visokog predstavnika međunarodne zajednice (OHR) u BiH smijenio je Milovana Cicka Bjelicu 2003. godine sa čela Skupštine Grada Srpsko (danas Istočno) Sarajevo i izrekao mu zabranu obavljanja službene, izborne ili imenovane javne funkcije i kandidiranja na izborima.
"Bio sam tad i na evropskoj 'crnoj listi'. U odluci je bilo navedeno da ću biti sankcionisan sve dok se ne uhapsi Radovan Karadžić. Do tad sam za sve transakcije preko 100 maraka morao obrazlagati OHR-u na šta su potrošene. Kad je Karadžić uhapšen 2008. zemlje EU su mi ukinule sankcije. SAD nije", rekao je Bjelica za RSE.
Bjelica je u oktobru 2006. oslobođen u predmetu "Privredna banka Srpsko Sarajevo" gdje mu se s Momčilom Mandićem, Mirkom Šarovićem i Miloradom Govedaricom sudilo, pored ostalog, za odobravanje kredita bez garancija.
"Deset godina sam bio pod mjerama OHR-a i EU i nisam bio u radnom odnosu, nisam imao prava na penziono i invalidsko osiguranje", prisjetio se Bjelica.
OHR-ova zabrana Bjelici je ukinuta 2011. Naredne godine na lokalnim izborima 2012., 2016. i 2020. godine izabran je za načelnika Sokoca, općine 40-ak kilometara istočno od Sarajeva.
Nakon ukidanja te zabrane dozvoljeno mu je, kaže, da ima račun u banci na koji dobija platu, a posjeduje i bankovnu karticu. Bjelica kaže da ne misli putovati u SAD, te da nije ni tražio da mu ukinu sankcije.
Predsjednik SAD-a Joseph Biden proširio je u junu 2021. opseg Izvršne naredbe (Balkans Executive Order 14033) kojom se dodatno definišu sankcije za pojedince i organizacije iz država Zapadnog Balkana koji ugrožavaju mir i stabilnost regije.
Tegeltija i Dodik o uticaju sankcija na njih
Predsjednik SAD-a Joseph Biden proširio je u junu 2021. opseg Izvršne naredbe (Balkans Executive Order 14033) kojom se dodatno definišu sankcije za pojedince i organizacije iz država Zapadnog Balkana koji ugrožavaju mir i stabilnost regije.
Član Predsjedništva BiH Milorad Dodik, koji je i lider Saveza nezavisnih socijaldemokrata, vladajuće stranke u entitetu Republika Srpska, na OFAC-ovoj crnoj listi je od 2017. godine zbog "opstrukcija provedbe Daytonskoga mirovnog sporazuma".
Dodiku su nove sankcije, izrečene u januaru 2022. godine, upravo po novoj Bidenovoj izvršnoj naredbi.
"Ja nikad ništa nisam imao u Americi, nisam imao račun u Americi, nikakve poslove nisam imao u Americi, nemam namjeru da idem u Ameriku, čak i da mi skinu sankcije ne bih otišao", kazao je Dodik nakon izricanja novih sankcija.
Da mu "sankcije ne mogu naškoditi" ponovio je i nakon što je Ujedinjena Kraljevina uvela sankcije njemu i predsjednici entiteta RS Željki Cvijanović uvela sankcije zbog "forsiranja de facto secesije Republike Srpske".
Oboje su naglasili da nemaju imovinu u SAD-u i UK-u, a kao i svim osobama s tih lista, zabranjen im je ulazak u te zemlje.
I Milan Tegeltija, bivši predsjednik Visokog sudskog i tužiteljskog vijeća Bosne i Hercegovine (BiH), danas pravni savjetnik člana Predsjedništva BiH Milorada Dodika, tvrdi da sankcije koje mu je uveo SAD "nemaju previše uticaja" na njegov život.
"Ne mogu da putujem u SAD, ni ja ni supruga, što mi nije drago, jer volim SAD i tamo sam bio više puta. Nema nikakvog drugog uticaja na moj život, jer se te sankcije odnose samo na zabranu ulaska u SAD", kazao je Tegeltija za RSE.
On je na "crnu listu" State Departmenta stavljen 5. januara 2022. sa suprugom Tijanom, te Mirsadom Kukićem, bivšim visokim dužnosnikom Stranke demokratske akcije i Partije demokratske aktivnosti.