Iako ćemo formalno dobiti dodatnih 60 minuta sna, promjena vremena ipak može da utiče na san, budnost i svakodnevni ritam, jer se naš unutrašnji biološki sat ne prilagođava promjeni kazaljki istom brzinom.

Prelazak na zimsko računanje vremena često se doživljava kao prijatnija promjena upravo zato što spavamo sat vremena duže. Ipak, organizmu je potrebno vrijeme da uskladi ritam spavanja, buđenja, obroka i aktivnosti sa novim rasporedom svjetlosti i mraka. Najnovija istraživanja pokazuju da reakcije nisu iste kod svih ljudi i da je jesenja promjena sata uglavnom drugačija od proljećnog pomjeranja vremena unapred.

Šta se zapravo dešava kada pomjerimo sat?

Naš organizam ne prati samo vrijeme na satu, već i prirodni ciklus svjetlosti i mraka. Taj sistem, poznat kao cirkadijalni ritam, utiče na to kada postajemo pospani, kada se budimo, ali i na različite procese u tijelu tokom dana.

Kada kazaljke pomjerimo za jedan sat, društveni raspored se odmah promijeni, dok se unutrašnji ritam prilagođava postepeno. Zato neko već prvih dana može imati osjećaj da mu se spava ranije nego inače, da se budi u neobično vrijeme ili da mu je teško da se uveče opusti.

Sistematski pregled objavljen 2025. godine, koji je obuhvatio 27 studija, pokazao je da promjene računanja vremena mogu biti povezane sa promjenama u trajanju i kvalitetu sna, kao i sa većom dnevnom pospanošću. Efekti su bili izraženiji kod ljudi koji prirodno kasnije ležu i ustaju.

Da li ćemo biti pospaniji iako dobijamo sat vremena više?

Ne nužno, ali moguće je da se nekoliko dana ne osjećamo potpuno usklađeno sa novim rasporedom. Kod prelaska na zimsko računanje vremena sat se vraća unazad, pa teoretski dobijamo jedan sat sna. Ipak, ako ste navikli da ležete i ustajete u određeno vrijeme, unutrašnji ritam neće se automatski pomjeriti tačno 60 minuta.

Neko će zato bez problema iskoristiti dodatni sat za spavanje, dok će se neko buditi ranije nego što želi.

Promjena može biti posebno primjetna kod ljudi koji već imaju nepravilan raspored spavanja ili kod onih koji teško prilagođavaju vrijeme odlaska na spavanje.

Važno je i da jesenje vraćanje sata nije isto što i proljećno pomjeranje unapred. Veliki dio istraživanja ukazuje na izraženije probleme sa snom upravo kada se u proljeće gubi jedan sat. Noviji sistematski pregled zdravstvenih posljedica promjene vremena pokazuje da jesenska promjena može biti povezana i sa nekim povoljnim kratkoročnim ishodima, uključujući duže trajanje sna, dok su nalazi za druge zdravstvene posljedice neujednačeni.

Ko bi mogao jače da osjeti promjenu?

Ne reagujemo svi na promjenu sata na isti način. Posebno je važno kada inače prirodno odlazimo na spavanje i budimo se, odnosno naš hronotip.

LJudi koji vole kasnije da legnu mogu teže podneti promjene rasporeda, naročito kada one utiču na vrijeme buđenja zbog posla, škole ili drugih obaveza. Na prilagođavanje mogu uticati i godine, svakodnevne navike, izloženost dnevnom svjetlu i postojeće poteškoće sa spavanjem.

Zato nije neobično ako neko već prvog dana kaže da se osjeća potpuno odmorno, dok se druga osoba žali na pospanost, manjak koncentracije ili poremećen ritam spavanja.

Zašto je dnevna svjetlost važna?

Jedan od najvažnijih signala za naš unutrašnji sat jeste svjetlost. Ona pomaže organizmu da odredi kada je vrijeme za budnost, a kada za pripremu za san.

Poslije prelaska na zimsko računanje vremena, svjetlo će ujutru dolaziti ranije, dok će se mrak pojavljivati ranije uveče. To mijenja trenutak u kojem smo tokom dana izloženi prirodnom svjetlu i može uticati na naš ritam spavanja i budnosti.

Zbog toga je korisno da tokom dana, posebno ujutru, provodimo što više vremena na prirodnom svjetlu. Uveče, sa druge strane, prigušivanje svjetla i smanjenje vremena pred ekranima može pomoći organizmu da lakše prepozna da se približava vrijeme za spavanje.

Kako da se lakše naviknete na promjenu sata?

Dobra vijest je da zbog jesenjeg vraćanja sata ne morate praviti velike promjene u svakodnevici. Nekoliko jednostavnih navika može pomoći da prelazak bude što manje primjetan.

Pokušajte da zadržite približno isto vrijeme odlaska na spavanje i buđenja, čak i tokom vikenda. Nemojte pokušavati da "nadoknadite" promjenu tako što ćete spavati mnogo duže nego što vam je potrebno.

Izložite se dnevnom svjetlu tokom jutra. Kratka šetnja, odlazak pješke po namirnice ili jednostavno boravak napolju mogu pomoći da organizam dobije jasan signal da je počeo novi dan.

Izbjegavajte obilne obroke, alkohol i velike količine kofeina kasno uveče, naročito ako već imate problema sa spavanjem. Pred odlazak u krevet pokušajte da napravite mirniju rutinu i smanjite korišćenje telefona i drugih ekrana.

Ako imate malu djecu, ne očekujte da će odmah prihvatiti novi raspored. Postepeno pomjeranje vremena odlaska na spavanje za nekoliko minuta tokom nekoliko dana može biti lakše nego nagla promjena.