Nije slučajno što su žene zimogrožljivije od muškaraca. Suština je u njihovim fiziološkim razlikama i hormonima, zbog čijeg uticaja pripadnice nježnijeg pola nisu u stanju da skladište velike količine vitamina E, važnog za proizvodnju dovoljno toplote u tijelu, objašnjava bečki profesor Hademar Bankhofer.

Da bi se snabdjele dovoljnom količinom ovog vitamina kada je hladno, treba što više da konzumiraju maslinovo, suncokretovo i ulje od pšeničnih klica, koštunjavo voće, mliječne i integralne proizvode.

Osim toga, zbog produženja vrste priroda se potrudila da ženin donji stomak uvijek drži toplim. Ukoliko je hladno, organizam vuče toplotu iz ruku i nogu u donji stomak, što za posledicu ima lošu cirkulaciju u ovim dijelovima tijela, pa se i noge i ruke smrzavaju, tvrdi profesor Bankhofer.

Kod žena je, inače, gornji sloj kože tanji za 15 odsto, zbog čega je temperatura često niža za čak tri stepena u odnosu na kožu muškarca. Mišići su takođe odgovorni za toplotu tijela. Što više mišića neko ima to je bolji metabolizam u organizmu, a samim tim je i proizvodnja toplote bolja. Statistika kaže da muško tijelo ima 40 odsto mišića i samo 10 odsto masti, dok tijelo žene ima 25 odsto mišića i isto toliko masti, što je i ključ odgovora, ističe bečki stručnjak.