Za razliku od još važećeg zakona, koji je propisao da radnici imaju pravo na devet plata u neto iznosu kroz viši isplatni razred, a bruto iznosi, porezi i doprinosi se isplaćuju kroz opšti isplatni razred, novi zakon definiše isplatu 12 plata u bruto iznosu u višem isplatnom razredu.

„Time porezi i doprinosi nisu razdvojeni od neto plata“, pojašnjava Zec i kao novinu ističe i pravo porodice na naknadu u višem isplatnom razredu, čiji je član kao radnik poginuo na radu.

Novina je i to što će radnici sami predlagati svoje predstavnike u odbore povjerilaca.

Nova rješenja za stečajni postupak podržala je, naglašava, poslovna zajednica i sindikati.

„Zakon o stečaju predstavlja kompromis Unije poslodavaca i Privredne komore te Saveza sindikata RS, s kojima je usaglašen, a dobio je podršku i Ekonomsko-socijalnog savjeta RS“, rekao je Zec.

Očekuje da novi zakon o stečaju u RS, u čijoj pripremi je tehničku podršku dala Grupacija Svjetske banke uz podršku vlade Švajcarske, bude usvojen već na prvoj redovnoj sjednici Narodne skupštine RS u februaru.

Glavni problemi do sada su bili neblagovremeno pokretanje stečajnog postupka, a najviše zbog neodgovornosti osoba ovlaštenih za zastupanje stečajnog dužnika, kao i činjenica da nije postojao organ koji bi vršio nadzor nad primjenom ove zakonske odredbe.

„Iz tog razloga već 13 godina nismo imali nijednu izvršenu prekršajnu sankciju„, rekao je Zec.

Neblagovremeno pokretanje stečajnog postupka uticalo je na nedostatak stečajne mase, a time na nizak stepen namirenja povjerilaca, dok su troškovi stečajnog postupka bili visoki. Sam stečajni postupak je predugo trajao zbog neriješenih imovinsko-pravnih postupka, s tim da su problem predstavljali i predugi sudski postupci u vezi sa stečajnim postupkom.

„Novim zakonom ćemo imati blagovremeno pokretanje stečajnog postupka, a određen je organ koji će vršiti nadzor i izreći prekršajne sankcije prema osobama koje ne pokrenu blagovremeno stečajni postupak. To je Agencija za posredničke, informatičke i finansijske usluge (APIF), koja će izreći prekršajne sankcije, ukoliko to ne bude uradila osoba ovlaštena za zastupanje u roku od 30 dana od dana kada su nastupili razlozi za otvaranje stečajnog postupka“, pojasnio je pomoćnik ministra pravde RS.

Po njegovim riječima, novim zakonom definisan je predstečajni postupak, odnosno finansijsko-operativno restrukturisanje, pri čemu stečajni sudija imenuje povjerenika, a u tom postupku pokušaće se prevazići sve poteškoće u finansijskom poslovanju određenog dužnika, pri čemu postupak može pokrenuti on sam ili na prijedlog povjerioca, uz saglasnost samog dužnika.

Rok za okončanje tog postupka je 150 dana, uz mogućnost produženja roka za još 90 dana, kazao je pomoćnik ministra pravde, ističući da se ovaj postupak smatra zaključenim ako za njega glasa 25 posto povjerilaca koji imaju 51 posto potraživanja.

„Povjeriocima, koji budu protiv ovog finansijsko-operativnog restrukturisanja, njihova potraživanja će biti umanjena najviše do 10 posto u odnosu na potraživanja koja bi dobili da do ovog postupka nije došlo“, objasnio je Zec.

Novim zakonom značajno su pooštrene kazne, dok će biti smanjeni troškovi stečajnog postupka, a pravilnikom će biti regulisane nagrade i naknade stečajnih i privremenih upravnika, kao i vještaka.

Slobodan Zec ističe da je Prijedlogom zakona o stečaju u RS definisan veći stepen kontrole rada stečajnih upravnika od suda i povjerilačkih organa, a biće dužni da najmanje jednom u tri mjeseca dostave izvještaje o svom radu skupštini i odboru povjerilaca o svim postupcima koje su preduzeli.

Predviđeno je i licenciranje, odnosno stručno usavršavanje stečajnih upravnika svake četiri godine, a limitiran je broj stečajnih postupaka koje može voditi jedan stečajni upravnik, najviše na dva postupka, dok to nije predviđeno kada je u pitanju stečajni postupak manje vrijednosti, do 100.000 KM.

Takođe naglašava da se u RS vodi oko 330 stečajnih postupaka, a ima oko 120 aktivnih stečajnih upravnika, dok nema dovoljan broj stečajnih sudija.

„Zakon će biti provodiv ako se poveća broj stečajnih sudija u RS, jer bez toga nećemo imati njegovo kvalitetno provođenje“, zaključio je Slobodan Zec.