To se najbolje ogleda u smanjenju broja zdravstvenih osiguranika, što se direktno odražava na novčana sredstva koja se transferiraju u oblasti zdravstva.

 

Istovremeno, usluge poskupljuju zbog sve starijeg stanovništva, koje često traži zdravstvenu skrb i njegu.

 

"Zavod zdravstvenog osiguranja USK se prilikom finansiranja zdravstvenih ustanova isključivo rukovodi brojem osiguranika, a taj broj je iz godine u godinu manji. Trenutno je u Sanskom Mostu registrovano 22.300 osiguranih lica, što je recimo za oko 400 manje u odnosu na prošlu godinu. Ostaje nam populacija koja je starija i bolesna, povećava se broj usluga koje pružamo, troškovi rastu, a sredstva su ista", kaže Sanda Čekić, direktorica Doma zdravlja u Sanskom Mostu.

 

Identična situacija je i u Bosanskom Petrovcu, gdje je također sve manje stanovništva, a time i zdravstvenih osiguranika.

 

"Ja bih taj problem posebno potencirala, jer on naročito dolazi do izražaja u malim sredinama kao što je Bosanski Petrovac. Ostaju nam stari pacijenti koji su zahtjevni i čije liječenje puno košta, a novca je sve manje", kaže Sabina Softić, direktorica Doma zdravlja u pomenutoj općini.

 

Zbog problema u finansiranju zdravstvenih ustanova, u proteklim godinama Vlada USK je u nekoliko navrata finansijski intervenisala. Ministar zdravstva Muris Halkić navodi kako su u protekloj godini sa dodatnih 13 miliona maraka pomogli ovdašnje zdravstvene ustanove, a ove godine biće izdvojeno još oko 10 miliona.

 

Prema njegovim riječima, problem predstavlja i rascjepkanost sistema zdravstvene zaštite, koji je nepristupačan pacijentima.

 

"Mi smo prinuđeni da naše pacijente šaljemo u kliničke centre u drugim gradovima, a samo za troškove transporta godišnje izdvajamo preko dva miliona maraka, o troškovima liječenja da se i ne govori", ističe Halkić. Problemi u radu ovdašnjih zdravstvenih ustanova najvećim dijelom su stvoreni zbog načina finansiranja zdravstva koje se odvija preko Zavoda za zdravstveno osiguranje USK.

 

To je vremenom stvorilo velike poteškoće u radu zdravstvenih ustanova, čije je poslovanje opterećeno velikim dugovanjima. Najveće probleme imaju Kantonalna bolnica u Bihaću, čija akumulirana dugovanja iznose oko 12 miliona maraka, te Opća bolnica u Sanskom Mostu, koja već godinama posluje na rubu ekonomske opstojnosti, pri čemu se zaposlenicima ne isplaćuju topli obroci niti druge prinadležnosti po kolektivnom ugovoru.