Od porodičnog hobija do posla koji donosi prihode i zlatne medalje, tako je Zdenka Mitrović iz Labucke kod Lopara razvila proizvodnju sira zarca i majevičkog dimljenog sira. Sa porodicom mjesečno proizvede od 200 do 300 kilograma sira po tradicionalnoj recepturi, a za InfoBijeljinu govori o radu na selu, odricanjima i kupcima koji cijene domaće proizvode.
Savremena žena više nije samo "stub kuće", nego stub čitavog društva, a njen doprinos u razvoju poljoprivrede, proizvodnji hrane i borbi protiv siromaštva, posljednjih decenija sve je značajniji. Posebna pažnja na ulogu žene u ekonomskoj produktivnosti i porodičnoj stabilnosti, posvećuje se 15. oktobra, koji UN od 2007. godine, obilježavaju kao Međunarodni dan žena na selu.
Razvoj i modernizacija poboljšali su uslove života na selu i sve više je žena koje su u ruralnim sredinama uspjele da osim brige o porodici i domaćinstvu, pokrenu i vode uspješan posao.
Zdenka Mitrović iz Labucke kod Lopara sa suprugom i dvije kćerke već deset godina proizvodi sir zarac i majevički dimljeni sir. Pokrenuli su ovaj posao kao hobi, a onda je prerastao u solidan izvor primanja.

- Deset muznih grla dnevno daje od 50 do 100 litara mlijeka. Ova godina je zbog suše jedna od lošijih. Krave se u štali hrane sijenom, a ne premiksima. Zdravo i kvalitetno mlijeko daje i kvalitetan sir, a posebnu notu lijepog ukusa našem siru daje planinski vazduh. Mjesečno proizvedemo od 200 do 300 kilograma sira. Eksperimentišemo sa ukusima pa dodajemo bijeli luk, tucanu ljutu papriku, masline, origano, vlašac. Teško je reći koji proizvod je najtraženiji, ali izdvojila bih zarac klasik i zarac sa bijelim lukom i masni dimljeni sir sa sudžuk paprikom - kaže Zdenka za portal InfoBijeljina.

Sireve pravi po tradicionalnoj recepturi koju je naučila od svekrve.
- Kuvanje, cijeđenje, hlađenje, dimljenje na bukovini, pakovanje, sve se radi ručno. Posla puno, ali se isplati. Kilogram masnog dimljenog sira košta 20 KM, a zarac je 6 KM po komadu. Naši sirevi su sto posto prirodni bez ikakve hemije i aditiva. A potražnja je ogromna. Brendiranje sira zarca otvorilo je mnoga tržišta. Kupuju restorani, trgovački lanci, imamo stalne i mušterije iz dijaspore - kaže vrijedna domaćica.

Zdenka svoje proizvode izlaže na sajmovima i gastronomskim manifestacijama.
- To nam omogućuje da ostvarimo nove poslovne kontakte, da se povežemo s kupcima. Na sajmu u Banjaluci moj zarac i masni sir dobili su zlatnu medalju na šta sam veoma ponosna - kaže Zdenka.
Život na selu nije lak, ali svaki posao koji se radi s ljubavlju mora uroditi plodom, ističe domaćica "zlatnih ruku".

- Od pašnjaka do trpeze su moje obaveze. Moj radni dan počinje u 7 sati ujutro i traje najčešće do ponoći. Idem u štalu gdje se muzu krave, onda mlijeko cijedim i kuvam. Pravim sireve i pakujem. Večernje mlijeko se izljeva da kisne i kad ukisne ono se siri i od njega se pravi mladi sir, a od mladog sira zarac. Tu su i druge kućne obaveze, treba skuvati, oprati, otići u vrt i voćnjak. Svake jeseni pravim zimnicu za svoju porodicu. Naravno da ima i odricanja, rijetko putujemo, nemamo mnogo vremena ni za hobije, ali važna je dobra organizacija jer posao ne smije da trpi - priča za InfoBijeljinu, Zdenka sa osmjehom na licu.
Svoje selo ne bi mijenjala za grad.

- Ta ljepota, mir i tišina, zelenilo i čista priroda, su neprocjenjivi. Danas se sve više cijene zdrava hrana, domaći proizvodi i baš tu kao i u razvoju seoskog turizma mnogi bi mogli da vide svoju šansu. Nama je mnogo pomogla Opština Lopare u brendiranju i promovisanju sira zarca i vjerujem da će podržati svaku dobru inicijativu. Zato bih poručila ženama da se odvaže i ostvare svoje snove - zaključuje vrijedna domaćica.

Žene koje svoj život i posao grade u ruralnim sredinama su važan dio ekonomskog i društvenog života lokalnih zajednica, te doprinose očuvanju porodičnih vrijednosti, tradicije i njenom prenošenju sa koljena na koljeno. Treba to isticati svaki dan, a ne samo 15. oktobra kada se u svijetu obilježava Međunarodni dan žena na selu.

