Ako ga zdravlje posluži, u penziji bi tada mogao uživati i aktuelni ministar saobraćaja RS Neđo Trninić, koji je poslanicima Narodne skupštine RS nedavno vrlo jasno poručio: ili kredit Svjetske banke ili stečaj Željeznica RS, ne preciziravši ko je ŽRS doveo na rub stečaja.

Do dospjeća prve rate na pragu penzije će biti i Trninićev prethodnik i stranački kolega, aktuelni predsednik Skupštine RS Nedeljko Čubrilović, kao i aktuelni direktor Železnica RS Dragan Savanović.

I Savanovićevi prethodnici, tokom čijih mandata su Željeznice RS tonule u milionske minuse, već su zbrinuti: Stojan Lazarević je već penzionisan, a Petko Stanojević, nekadašnji kadar SNSD, danas je načelnik graskog odjeljenja za evropske integracije u Doboju, kojim vlada SDS.

Na ivici ambisa

Niko od njih neće odgovarati što su Željeznice RS dovedene na ivicu ambisa, a Republika Srpska zadužena za 100 miliona KM, koje će današnji tinejdžeri, djeca, pa čak i još nerođene bebe vraćati do 2051. godine.

- Ovo je svjesna i bezobzirna odluka ljudi koji su u na pozicijma moći, ali sa ovako neosveštenim i nezainteresovanim građanima političari su u komotnoj poziciji, jer ni za šta ne odgovoraju. Niko ne postavlja ključno pitanje: ko brani interese budućih generacija, koji će vraćati milione potrošene uz dopuštenje i blagoslov građana, koji iz neznanja ili po inerciji iz godinu u godinu glasaju za iste – kaže politička analitičarka Tanja Topić.

Demografsko pitanje

Dodaje da ovo nije samo moralno i političko, nego i demografsko pitanje, jer će za sedam godina, kada dospjeva prva rata zajma, zbog iseljavanja mladih broj poreskih obveznika biti rapidno smanjen, a teret po glavi stanovnika enormno uvećan, što će neminovno dovesti do daljeg iseljavanja.

Do tada, na sceni više neće biti ne samo ključni političari i direktori, nego ni drugi akteri sage o kreditu za ŽRS: željezničari, koji se danas svim sredstvima bore da što duže ostanu zaposleni u najvećem gubitašu RS, sindikalci, koji manje ili više uspješno zastupaju njihove interese, pa čak i dobar dio birača, koji već 11 godina drže na vlasti koaliciju SNSD-DNS, stranke koje se iz mandata u mandat žestoko bore za ŽRS, kao “ratni plijen”, pogodan za temeljito čerupanje i masovno zapošljavanje...

Formalnost

Ugovor o kreditu za spas Željeznica RS, nakon što ga je aminovala Narodna skupština RS, treba da prođe još nekoliko stepenica procedure, zaključno sa ratifikacijom, ali je već izvjesno da je to “gotov posao”.

Poznavaoci prilika procjenjuju da bi sve formalnosti trebalo da budu završene najkasnije do kraja godine.

Prema ugovoru, rok otplate kredita je 32 godine, sa grejs periodom od sedam godina, uračunatim u taj rok. Zajam će se otplaćivati polugodišnje, 15. maja i 15. novembra. U prevodu, to znači da će prva od ukupno 50 rata, od kojih svaka iznosi nešto više od dva miliona KM, na naplatu dospjeti, najvjerovatnije, u maju 2026. godine, a poslednju će naši potomci vratiti u novembru 2051.

Narodu najvažnija “glava na ramenima”

Ako se uzme u obzir procjena Unije udruženja poslodavaca, po kojoj se mladi u Srpskoj, u prosjeku, zapošljavaju sa 26 godina, računica pokazuje da će i oni koji budu, na primjer, rođeni na dan ratifikacije ugovora o kreditu SB, najmanje šest godina, kao poreski obveznici, otplaćivati taj kredit.

Politikolog Velizar Antić ocjenjuje da se takve stvari moguće samo u društvima niske političke kulture.

- Naš narod ili ne razumije ili odbija da razumije šta se dešava. Samo ponavljaju “dobro je dok se ne puca i dok je živa glava na ramenima”, ne razmišljajući šta u nasleđe ostvljaju djeci i unucima – kaže Antić.

Topić: Raspišite referendum!

Odluka o takvom zajmu bitno utiče na sudbinu budućih generacija, koje će taj kredit vraćati, pa bi bilo najpoštenije da se narod direktno izjasni o tome, smatra politička analitičarka Tanja Topić.

– Zašto o tome nije raspisan referendum, ako već toliko forsiramo instituciju referendma u Republici Srpskoj. Takav referendum bi bio odlična prilika da se građani, kao poreski obveznici i roditelji budućih poreskih obveznika, suoče sa sadašnjošću i budućnošću – kaže Topićeva.