Prema riječima dr Ivane Stefanović, iz Hitne pomoći Beograda, kod mnogih pacijenata pritisak je bio iznad 200, čak i pored redovne terapije.

Generalno, savjet ljekara je da, dok god se temperatura vazduha radikalno koleba, bilo da bolujete od hipertenzije ili ne, od šeste decenije života, krvni pritisak bi trebalo redovno da mjerite.

Profesor dr Petar Otašević, kardiolog Instituta za kardiovaskularne bolesti "Dedinje", kaže da su varijacije pritiska oko uobičajenih vrijednosti, normalna pojava, i zavise od niza faktora. Međutim, razlog za zabrinutost nastaje onda kada gornji pritisak poraste za više od 30 do 40 mmHG, i donji za 10 do 15 mmHG.

- Ovaj skok može da dovede do značajnih tegoba u smislu glavobolje, zujanja u ušima, otežanog disanja i malaksalost - kaže prof. Otašević.

Kako objašnjava, promjene krvnog pritiska mogu da budu rezultat svakodnevnih aktivnosti poput vježbanja, ali mogu da nastanu i kao posledica stresa, lijekova ili drugih zdravstvenih problema, kao što su dijabetes ili bolest bubrega. Veoma često varijacije krvnog pritiska se javljaju usled naglih promjena vremenskih uslova ili dužih perioda ekstremno toplog ili hladnog vremena.

- Određeni lijekovi koji se izdaju bez recepta i na recept mogu da utiču na krvni pritisak - kaže profesor Otašević. - Tako, na primjer, lijekovi protiv prehlade i alergija, mogu da ga povećaju. S druge strane, tokom perioda vrućina uobičajena terapija za hipertenziju može dovesti do pada krvnog pritiska.

Da oscilacije pritiska ne bi bile česte, odnosno da bi se prorijedila njihova pojava ključ je u prevenciji i zdravom stilu života.

- Redovno mjerite krvni pritisak jer neuobičajeno visoke ili niske vrijednosti mogu predvidjeti buduće zdravstvene probleme - priča dr Otašević. - Veoma je bitno da vodite zdrav način života, kao što su uravnotežena ishrana, kvalitetan san i fizička aktivnost uz davanje prioriteta smanjenju stresa. Uzimajte lijekove kako su propisani, jer vaš ljekar može da vam prepiše lijekove koji će vam pomoći da regulišete krvni pritisak ukoliko promjena životnog stila nije dala povoljne rezultate. Takođe, veoma bitno je i dogovoriti sa ljekarom unaprijed kako da postupate ukoliko je pritisak previše visok ili nizak.

Ukoliko ste propustili da se konsultujete sa ordinirajućim ljekarom šta da činite kada pritisak raste ili opada, postoji nekoliko savjeta.

- Vježbe dubokog disanja, aktivnosti za smanjenje stresa, pijenje vode i produženo odmaranje mogu da snize krvni pritisak - kaže naš sagovornik. - Takođe, mogu se uzeti i neki od lijekova koji se preporučuju za brzo smanjenje krvnog pritiska, kao što su "kaptopril" i "nefedipin", ali bi to uvijek trebalo činiti uz prethodnu konsultaciju s ljekarom. Ukoliko je pritisak previše nizak lezite i podgnite noge ili popijte kiselu vodu ili slanu supu.

Razlog da redovno mjerite pritisak je i u činjenici da možete pravovremeno da otkrijete njegove potencijalne komplikacije.

- Promjene vrijednosti krvnog pritiska nisu uvijek znak većeg zdravstvenog problema - kaže profesor Otašević. - Ipak, za neke ljude to može da ukazuje na buduće probleme za zdravljem kao što su hipertenzija, kardiovaskularne bolesti i demencija, jer pacijenti sa značajnim promjenama krvnog pritiska imaju do dva puta veći rizik da razviju demenciju od osoba koje ove promjene nemaju.

Lažni rezultati u ordinaciji

U utvrđivanju uobičajenih vrijednosti krvnog pritiska poseban problem predstavlja sindrom bijelog mantila koji se javlja kada zabrinutost ili stres zbog pregleda kod ljekara prouzrokuju privremeni skok krvnog pritiska.

- Visok krvni pritisak izmjeren kod ljekara ne mora da znači da imate hipertenziju, ukoliko u kućnim uslovima mjerite normalne vrijednosti krvnog pritiska - kaže prof. dr Petar Otašević.