FOTO: null

Prečistač otpadnih voda u Velikoj Obarskoj, nedaleko od muljnih polja bijeljinske Šećerane vrijedan 7,3 miliona evra mogao bi biti završen 15 dana i pušten u probni rad, ali on je zbog nesporazuma Bijeljine i Uprave za indirektno oporezivanje u vezi napla

Uprava za indirektno oporezivanje BiH traži da Bijeljina plati PDV, a grad smatra da treba biti oslobođen jer se radi o međunarodnom finansiranju projekta.

Problem je što  zaduživanje nije ratifikovano na nivou BiH, što je uslov da UIO nekog oslobodi plaćanja PDV-a.

„Već pet mjeseci na gradilištu se ništa ne dešava, jer nije uplaćen PDV u iznosu oko 700.000 KM. Projekat smo ugovorili na iznos od 7,3 miliova evra, bez PDV-a“, kaže Sarić.

On ističe da je „Higra“ ispoštovala ugovorene rokove od 14, 5 mjeseci, plus tri mjeseca probnog rada. Do opravdanog, kraćeg, zastoja radova došlo je samo tokom prošlogodišnjih majskih poplava kada je bio onemogućen pristup gradilištu.

Dinamiku radova ozbiljno je narušio problem sa PDV-om. Sarić kaže da očekuje da grad Bijeljina u najkraćem roku uplati PDV za ovaj projekat ili na drugi način riješi problem sa UIO.

Prečistač se gradi donatorskim sredstvima Evropske komisije i švedske agencije SIDA. Za sredstva Evropske unije obezbijeđen je tretman poreskog oslobađanja, ali nije za sredstva iz donacije SIDA.

Gradska uprava Bijeljina već potražuje oko 1,7 miliona maraka od Uprave za indirektno oporezivanje za kreditna sredstva EBRD. Da bi grad Bijeljina mogao ostvariti pravo na povrat ovih sredstava, mora se potpisiti aneks ugovora o garanciji i on mora biti rafikovan na nivou BiH. Međutim taj proce, pokrenut još polovinom 2014. godine, još nije okončan.

Nesposobnost plaćaju građani

Istu nesposobnost ili neznanje pokazali su i JP „Autoputevi RS“ kada su nepotrebno platili milione maraka PDV-a jer su kreditna sredstva za autoput Prnjavor-Doboj uzeta bez rafitikacije na nivou BiH.

Kada su potpisali aneks ugovora i kada je on ratifikovan na nivou BiH, UIO im je vratila uplaćeni PDV i oslobodila ih daljeg plaćanja.

Materijalna šteta, za koju niko nije odgovorao, se ipak mjerila stotinama hiljada maraka, koliko se naprimjer od na tih bespotrebno plaćenih desetak miliona maraka PDV-a JP „Autoputevi“ mogli zaraditi na kamatama, da su sredstva deponovala u bankama.


Pratite InfoBijeljina.com putem Android i IOS aplikacije, te društvenih mreža FacebookTwitter, Instagram i VIBER zajednice.
Tagovi

Vaš komentar


Komentari ( 0 )