Podaci Svjetske zdravstvene organizacije za ovu godinu ukazuju da u BiH tek 17,9 odsto stanovništva muči muku zbog prekomjerne težine, ali naši ljekari smatraju da je procenat, zapravo, znatno veći.

Stručnjaci ističu da je neraznovrsna ishrana, pošto građani nemaju novca da se bogatije hrane, jedan od osnovinih uzroka zbog kojih mnogi imaju problema s viškom kilograma.

Istovremeno, i u udruženjima za zaštitu potrašača jedinstveni su u stavu da imamo nisku platežnu moć, što je jedan od razloga zbog kojih se ne hranimo po svim propisima koje predlažu nutricionisti.

"Kada smo upoređivali potrošnju pojedinih namirnica u EU i kod nas, vidjeli smo da se kod nas troši negdje oko tri puta više hljeba", kažu borci za zaštitu potrošača.

Miodrag Femić, predsjednik Međunarodne asocijacije doktora medicine za jugoističnu Evropu, kaže da se u svakodnevnom kontaktu s pacijentima uvjerio da veliki broj njih ima prekomjernu težinu.

"Uzroci su razni, počevši od stresa, do nemogućnosti bogate ishrane, koja bi rezultirala adekvatnom težinom. Problem je i ogroman manjak bavljenja sportskim aktivnostima", kazao je Femić.

Prema njegovim riječima, ljudi koji imaju ovaj problem žele da se riješe viška kilograma, ali nemaju snage ni mogućnosti da se izbore.

"Kada uzmete potrošačku korpu koja je toliko skupa i uzimate samo ono što je neophodno, ne možete da se posvetite sebi, jer pokušavate da preživite. Kupuju se tijesta, proizvodi s vještačkim zaslađivačima i tako dalje", naglasio je Femić.

Lejla Hatibović, supspecijalista higijene ishrane pri Zavodu za javno zdravstvo Kantona Sarajevo, kaže da se, prema izvještajima Svjetske organizacije, broj gojaznih osoba od 1980. do 2008. godine na globalnom nivou višestruko povećao.

"Kada je riječ o procentu da je u BiH 17,9 odsto gojaznih, nije relevantan, jer je procenat sigurno veći. Ne znam na osnovu čega su oni izvukli takav podatak", kazala je Hatibovićeva.

Ona kaže da je gojaznost prekomjerno nakupljanje masnog tkiva u organizmu s posljedičnim štetnim učinkom na ljudsko zdravlje i kvalitet života.

"Istraživanje o uhranjenosti i navikama o ishrani, sprovedeno u FBiH 2002. godine, pokazalo je da 41 odsto populacije odraslih ima prekomjernu masu, a da je 21,5 odsto populacije odraslih gojazno", navela je Hatibovićeva.

Sudeći prema najnovijim informacijama Svjetske zdravstvene organizacije za ovu godinu, a kada je o Evropi riječ, stanovnici Moldavije imaju najmanje problema s viškom kilograma.

Kada se radi o našim komšijama, problem prekomjerne težine najzastupljeniji je u Hrvatskoj, a slijede Crna Gora i Srbija. BiH je po ovom kriterijumu najbolja.

Svaka peta trudnica u RS bila gojazna

Svaka peta trudnica u Republici Srpskoj imala je prekomjernu tjelesnu masu i gojaznost prije trudnoće, a s tim su u vezi mnogi neželjeni ishodi trudnoće, uključujući i one koji se odnose na povećanu glikemiju, tačnije šećer u krvi.

Snježana Popović-Pejičić, nacionalni koordinator za kontrolu šećerne bolesti u RS, kaže da ne postoji opšteprihvaćen dijagnostički kriterijum za gestacijski dijabetes, zbog čega postoje poteškoće u procjeni globalne prevalencije.

"Ubrzan način života, promjena načina ishrane, smanjenje fizičke aktivnosti, stupanje u brak u starijoj životnoj dobi, sve starija životna dob prvorotki, kao i rastuća epidemija gojaznosti i dijabetes tip dva mogu biti razlog povećanja učestalosti gestacijskog dijabetesa", ističe Pejičićeva.