Ovako bi se mogli sažeti zaključci koje je Evropski savjet usvojio prošle sedmice zbog sve većeg priliva ilegalnih migranata na prostor EU, a moguće ponovno uvođenje viza bi bio jedan od mehanizama da se zemlje partnere EU ohrabri da se aktivnije bore protiv ilegalnih migracija.

 

Mnoge zemlje EU, poput Austrije, tvrde da se suočavaju s ogromnim prilivom ilegalnih migranata, a većina njih na teritoriju EU ulazi preko teritorije zapadnog Balkana jer organi u tim zemljama često propuštaju migrante umjesto da ih zbrinu na svojoj teritoriji. Poseban problem su i istočne članice EU, poput Bugarske i Rumunije, kojima je EU upravo zbog tog problema blokirala ulazak u Šengen. 

 

U Evropskoj komisiji kažu da EU trenutno pregovara s BiH o pojačanom sporazumu o saradnji s Frontexom, Evropskom službom za granice. 

 

"Novi sporazum će omogućiti Frontexu da pomogne partnerima u njihovim naporima da upravljaju migratornim tokovima, preduprijedi ilegalne migracije i rješava prekogranični kriminal kroz čitavu njihovu teritoriju. Naši partneri bi trebalo da omoguće osoblju Frontexa da ima izvršna ovlaštenja, poput graničnih kontrola i registracija ljudi", naglasili su oni.  

 

Pojašnjenja radi, EU traži poštovanje vizne politike EU u dva konteksta, u kontekstu migranata i u kontekstu bezbjednosne politike EU. U kontekstu bezbjednosne politike EU, EU traži da zemlje zapadog Balkana uvedu vize ruskim državljanima kao dio obaveza koje proističu iz usklađivanja bezbjednosne i spoljne politike s EU. U kontekstu migracija, EU traži da zemlje zapadnog Balkana uvedu vize zemljama iz kojih veliki broj migranata dolazi legalno na područje zapadnog Balkana, a onda se kreću ka granicama EU kako bi tamo ili zatražili azil, ili ilegalno ušli na teritoriju EU. Jedna od zemalja kojima EU želi da BiH uvede vize je Rusija, i to i zbog kažnjavanja Rusije zbog rata u Ukrajini i zbog činjenice da sve veći broj ruskih državljana preko teritorije BiH želi ući u Hrvatsku, odnosno EU. 

 

Naime, kako su nam rekli nedavno u Ministarstvu unutrašnjih poslova Hrvatske, na granici Hrvatske s BiH, Srbijom i Crnom Gorom je u posljednje vrijeme povećan broj ruskih državljana koji žele ući u Hrvatsku, i dodali su da se u najvećem broju slučajeva radi o dolascima iz BiH. Kako su naglasili, ruski državljani od Hrvatske traže azil kako bi se mogli naseliti u EU. 

 

Uz to, EU je jesenas, kako bi kaznila Rusiju zbog rata u Ukrajini, pooštrila uslove za dobijanje viza ruskim državljanima koji žele ući u EU, čime su ukinute vizne olakšice koje je EU dala Rusiji 2007. godine. Dio zemalja članica EU tražio je zabranu ulaska ruskim državljanima u EU, ali oko te odluke nije postignuta saglasnost.

 

Što se tiče migracija, EU je u petak usvojila čitav niz novih mjera, koje se uglavnom odnose na veću kontrolu kako se upravlja migracijama u zemljama preko čije teritorije ilegalni migranti ulaze na teritoriju EU, posebno kada je riječ o zapadnom Balkanu, za koji je konstatovano da je jedno od kriznih žarišta. U tu svrhu EU je indirektno zaprijetila mogućnošću reaktiviranja viznog režima. 

 

"Usklađivanje viznih politika prema zemljama u susjedstvu je od hitne i krucijalne važnosti za upravljanje migracijama, kao i za uspješno funkcionisanje i održivost bezviznog režima gdje je to relevantno. U tom smislu, Evropski savjet naglašava da bi trebalo ojačati monitoring viznih politika zemalja u susjedstvu. Evropski savjet pozdravlja napredak koji je ostvaren u usklađivanju s viznom politikom EU, i poziva partnere na zapadnom Balkanu da preduzmu ubrzane dalje korake", naglašeno je. 

 

Kada je riječ o BiH, u posljednjem monitoringu Evropske komisije za zemlje zapadnog Balkana naglašeno je da BiH nije preduzela aktivnosti da bi dalje uskladila svoju viznu politiku s EU, i i dalje ima bezvizni režim s Azerbejdžanom, Bahreinom, Kinom, Kuvajtom, Omanom, Katarom, Rusijom i Turskom.

 

"Državljanima svih ovih zemalja je potrebna viza za ulazak u EU. Trebalo bi izbjeći svaku dalju devijaciju od liste EU za zemlje kojima je potrebna viza", naglasili su. 

 

U prevodu, ovo znači da je BiH dobila bezvizni režim s EU uz uslov da uskladi svoju viznu politiku s politikom EU, što nije učinjeno do kraja, posebno u kontekstu upravljanja migracijama.

 

Prije rata u Ukrajini i prije izbijanja posljednjeg talasa migrantske krize neispunjavanje ovih obaveza nije izazivalo posebnu pažnju, ali sada neusklađivanje vizne politike s EU dolazi u prvi plan, što znači da će EU očekivati od BiH da preduzme potrebne korake.