Prema istraživanjima, od 20 do 30 odsto pacijenata koji dolaze ljekarima porodične medicine zbog sumnje da imaju organsku bolest zapravo boluje od depresije ili paničnog poremećaja, a novčani problemi, zaduživanje i nemogućnost otplate kredita za stan ili automobil glavni su uzroci hroničnog stresa.

Nera Zivlak-Radulović, načelnik Klinike za psihijatriju pri Univerzitetskoj bolnici Klinički centar Banjaluka, kaže kako su uzroci nastanka depresije dugotrajne hronične stresne situacije, koje dovode do promjene u neurotransmiterskom sistemu u mozgu, koji je odgovoran za psihičko funkcionisanje osobe.

"U stresne situacije spadaju promjena mjesta prebivališta, gubitak posla, pad i gubitak godine na fakultetu, neželjena trudnoća, porod i brojni drugi događaji", kaže Zivlak-Radulovićeva.

Da se depresija duboko ukorijenila u građane, vidi se i po podacima Fonda zdravstvenog osiguranja (FZO) RS, koji pokazuju da su osiguranici popilili 2,3 miliona maraka antidepresiva i lijekova za smirenje u prošloj godini.

Propisana su ukupno 178.953 recepata za lijekove za smirenje i 149.452 recepta za antidepresive.

"Od lijekova za smirenje koji se nalaze na listi Fonda najpropisivaniji je alprazolam, a od antidepresiva sertralin. Ovi lijekovi se u apoteci ne bi smjeli izdavati bez recepta", kažu u Fondu.

Kemal Duraković, predsjednik Udruženja "Franak", čiji korisnici muče muku s kreditima podignutim u švajcarskim francima i kursom zbog kojeg konstantno vraćaju dug, potvrđuje da dugovi uzimaju danak.

Kako kaže, zbog svega što im se izdešavalo, iz teške depresije nije izašlo 20 članova, koji su izvršili samoubistvo, dok je stotine njih doživjelo teške moždane i srčane udare.

"Gotovo da nemamo čovjeka koji nije u depresiji i da nije na nekakvim tabletama. Ljudi su opterećeni teletekstom i praćenjem kursa koji je nebitan jer će se sve završiti kako treba. Ipak, ljude ne možeš ubijediti, depresija je ušla u njih i postala dio njihove svakodnevice, pa su mnogi zbog toga digli ruku na sebe", kaže Duraković.

Aleksandar Milić, psiholog, smatra kako je depresija čvrsto povezana sa životnim uslovima i nemogućnošću da čovjek zadovolji svoje potrebe.

Kako kaže, treba raditi na prevenciji kako ne bi dolazilo do poteškoća koje se kasnije moraju rješavati lijekovima, jer u 90 odsto slučajeva ljudima treba pisihoterapija, a ne medikamenti.

"Na lakše slučajeve treba da se primjenjuje psihoterapija i tu ne treba uključivati medikamente, pogotovo za smirenje i antidepresive, jer tada ne rješavamo životne potrebe čovjeka niti ga osposobljavamo za rješavanje problema nego ga samo pasiviziramo i neutrališemo mu taj osjećaj hemijom, a problem ostavljamo po strani", kaže Milić.