Mladen Simojlović u Dvorovima je obrao kukuruz koji je već spreman za skladištenje. Prinos na parcelama uz riječne tokove ga nije razočarao, pa će i hrane za stoku biti dovoljno, dok će proizvedeni višak čekati na bolju tržišnu cijenu.

Iako nije navodnjavao parcele, primjene agrotehnike u atarima se Mladen striktno pridržavao što je i pokazalo sve svoje prednosti u sušnoj godini. Ipak da bi spremniji dočekao  proizvodne sezone u godinama koje tek slijede, odlučio je kaže da parcele obogati zalivnim sistemima.

Slijedeći optimalni rok jesenje sjetve na parcelama ovog domaćina biće najzastupljenija pšenica., a mjere koje je preduzelo resorno ministarstvo uticaće kaže i na povećanje obima proizvodnje pšenice.

Ove jeseni u Semberiji se planira sjetva na 16.000 hektara, što je za 500 hektara ili tri odsto više nego prethodne godine, Najveće prostranstvo u Žitnici Srpske pripašće pšenici, koja će biti zasijana na 12.280 hektara. Radiša Rikanović je na 175 dunuma zemlje već zasijao ovu stratešku kulturu.

Iako je za sjetveni repromaterijal na ovoj parceli dao 3.500 maraka i potrošio oko 700 litara goriva, sjetva tvrdi neće biti skupa.U jesenjoj sjetvi zasijaće Radiša 150 dunuma zemlje više u odnosu na predhodne godine.

Neki su sa jesenjim radovima na pola puta, bore se da oberu kukuruz koji je kažu spalila ovogodišnja suša, pa im se rad i trud koji su uložili u proizvodnju ove ratarske kulture neće isplatiti.

Suša je dodatno osiromašila poljoprivrednike, pa je izvijesno kažu da će morati ulaziti u nova kreditna zaduženja, kako bi obavili jesenju sjetvu.

Stručnjaci navode da bi prinos pšenice u Semberiji mogao biti udvostručen boljom primjenom agrotehničkih mjera koja izostaje zbog nedostatka novca kod poljoprivrednika. Ono što je sigurno proizvodnja će se zanoviti a u kojem obimu, sve zavisi od finansijske mogućnosti poljoprivrednih proizvođača.