Prinos je iznad očekivanog, ali kvalitet nije zadovoljavajući, pa će zarada biti manja. Upozoravaju da je proizvodnja bila skoro duplo skuplja u odnosu na prošlu godinu, te da se površine pod ovom industrijskom biljkom smanjuju.

Jovica Savić iz semberskog sela Ljeljnča duvan proizvodi blizu tri decenije. Ove godine ubrao je oko 15 tona. 

- Imao sam oko 200 kilogramu po dunumu. Ali računice neke nema jer su inputi skuplji iz dana u dan. U odnosu na prošlu godinu poskupila je nafta, repromaterijali, đubriva. Samo plin koji koristimo u sušarama sad je 1,20 – 1,23 KM, prije je bio 30 pfeniga, pa 50, ova godina je stvarno preskupa i ugalj je sa 95 KM poskupio na 180 KM - kaže ovaj domaćin za portal InfoBijeljina.  

Otkupna cijena povećana je 22 posto, ali ne kompenzuje troškove. Zbog smanjenog obima proizvodnje, 78 kooperanata očekuju veću premiju resornog ministarstva.

- Mnogo smo uložili u opremu i mehanizaciju, specijalne sušare, a i naša zemlja je lošije klase pa na njoj ne uspijevaju ratarske kulture. Teško nam se preorjentisati na neku proizvodnju, ali ako ovako ostane, moraćemo. Zahvaljujući premiji resornog ministarstva i iz gradskog  Agrarnog fonda  na nuli smo, a onda se pitamo isplati li se uopšte raditi – kaže Savić. 

I organizator proizvodnje svjestan je da povećanje otkupne cijene ne prati poskupljenje inputa. Sve je teže održati proizvodnju. Direktor bijeljinskog „Duvana“ Čedo Gotovčević kaže da je ovo povećanje skromno te ne pokriva direktna ulaganja.

- Prosječna cijena bi trebala biti 5.5 KM, a trenutna cijena, uključujući subvencije, iznosi 5 KM po kilogramu. Plan otkupa ipak će biti ispunjen, pa i prebačen – kaže Gotovčević.  



Već je otkupljeno 230 tona, a do kraja mjeseca očekuje se još 30-ak tona. 

Za ovogodišnji rod zainteresovano je pet - šest kupaca pa će do kraja mjeseca magacini biti ispražnjeni. Novi ciklus proizvodnje biće tema sastanka koji će biti održan sa kooperantima početkom decembra. Oko deset posto njih najavilo je da će napustiti proizvodnju duvana, a ko to jednom uradi više se ne vraća. Nekada se proizvodnjom ove industrijske biljke bavilo 400 domaćinstava, a sada tek petina.