Oni koji imaju hladnjače sačekaće proljeće i bolju cijenu, dok ostali prodaju prvoklasne jabuke po trideset feninga za kilogram. Ipak, zahvaljujući izuzetnom rodu ostvariće solidnu zaradu. Jabuke su rodile kao rijetko kada, a kvalitet voća je izuzetan.

Miroslava Simeunović sa dva hektara zasada ubraće oko 120 tona roda. Iako je velika ponuda snizila cijene, prihod  će biti solidan.

– Jabuka je prerodila, pa je cijena niska. Uglavnom se prodaje na pijaci kao konzumna, a tek manji dio u industrijsku preradu. Uvijek je tako. Ako je voće rodi onda zbog velike ponude i cijena bude niža. Ulaganja su velika, ali isplati se. Iako traži dosta truda, od voćarstva se može solidno živjeti – kaže Simeunović.

I u voćnjaku Miloševića u ugljevičkom selu Tutnjevac rod je izuzetno dobar i kvalitetan. Pod voćem imaju osam hektara.

– Dobra je godina za voćare. Brine nas plasman, odnosno kako prodati i naplatiti. Ali vjerujemo da će sve biti dobro – kaže Đorđe Milošević.

Na tržište Evropske unije izvezli su rane sorte, dok će jabuka koju su ubrali jesenas u hladnjači čekati bolju cijenu na domaćem tržištu. Darko Milošević kaže da je zahvaljujući uloženom trudu jabuka izuzetnog kvaliteta, te da je 85 odsto prinosa u prvoj klasi.

– Jabuka je pod mrežom pa je bila zaštićena od grada i olujnih vjetrova. Imamo sistem za navodnjavanja, pa ni suša nije mogla da ugrozi naše voće. Sa dobrom ishranom postigli smo iznad prosječan prinos. Na nivou Srpske godišnje se u prosjeku rod jabuke kreće od 25 do 30 tona, a ove godine pojedini voćari imaju i 60 tona po  hektaru. Odlične prinose dale su sve sorte, zlatni delišes, crveni delišes, ajdared, gala i druge. Prvu klasu izvezli smo sortu gala u Njemačku i Holandiju. Raduje nas što su zajedno sa šljivom kupci prepoznali kvalitet. Zato razmišljamo o povećanju površina pod ovom sortom. Treba uvoditi sortiment koji može da se izvozi u zemlje EU – kaže Milošević.

On kaže da je najvažnije da se jabuka proda.

– Proizvodna cijena jabuke je 30 feninga, pa se nadamo da će prodajna biti i veća, kako bismo i mi imali neku računicu. Cijena je uvijek pitanje ponude i potražnje. Na primjer, prinos jabuke u Kini prepolovili su proljećni mrazevi tako da se očekuje da će dobar dio jabuke iz Evrope otići upravo na ovo tržište – kaže Milošević.

U semberskim i majevičkim voćnjacima ima dovoljno sezonskih radnika, a voćari se trude da svake jeseni za berbu angažuju iste ljude.

– Posao je težak, ali se navikne. Imam penziju od 180 KM i da mi nije ovog dodatnog prihoda teško bih živjela. Svake godine berem jabuke za nadnicu i zadovoljna sam i uslovima i plaćanjem – kaže Zora Milutinović.

Počinju pripreme u voćnjacima

Odmah nakon berbe počinju jesenji radovi na pripremi voćnjaka za narednu sezonu. Uklanjaju se protivgradne mreže i prihranjuje zemljište. Zahvaljujući mogućnosti izvoza jabuka, većina voćara planira i proširenje proizvodnje.

Na sembersko-majevičkoj regiji zasađeno je više od milion sadnica voća, od čega je najviše šljive, jabuke i kruške. Prema podacima Udruženja voćara RS, jabuke se u BiH proizvode na 3.000 hektara.