Ovo je u posljednjem razgovoru za "Glas Srpske", objavljenom u martu ove godine, govorio čarobnjak riječi i omiljeni junak brojnih generacija Raša Popov koji je umro u srijedu uveče u Beogradu. Književnik, publicista, glumac, zvijezda dječije televizijske emisije "Fazoni i fore", jednom riječju legenda, preminuo je u 84. godini nakon duge i teške bolesti. Prošlog mjeseca postao je prvi laureat književne nagrade "Dušan Radović", što mu je, kako je tada rekao za naš list, bilo omiljeno priznanje. Nastupao je u TV serijama kao pripovjedač, a neke od najpoznatijih su: "Radost saznanja", "Fazoni i fore", "Varošarije", "U snu san", "Šešir bez dna". U seriji za djecu "Fazoni i fore" bio je 155 puta Raša pronalazač.

- Bila je privilegija što smo delili neko vreme sa velikim pesnikom i pripovedačem čiji je intelekt nadilazio sve što smo očekivali i čemu smo se nadali - kazao je Ljubivoje Ršumović povodom smrti Raše Popova.

Ršumović ističe da je Popov bio velikan našeg vremena, renesansna ličnost koja je uspjela da nađe prečice za komunikaciju sa djecom.

- Da biste uspešno razgovarali sa detetom, vi morate da se popnete na njegov nivo. Raši je to uspelo jer je u seriji "Fazoni i fore" kao Proka pronalazač ušao u dečiju maštu. Ušao je u dečija srca zauvek - kaže Ršumović.

Za njega nije bilo dileme da li će se Popov snaći na televiziji.

- Imao je iskustvo rada u sistemu kakav je britanski Bi-Bi-Si. On je to iskustvo prilagodio našem folkloru u razumevanju u komunikaciji i rezultat je bio veličanstven, baš kao i život tako učenog čoveka kakav je bio Raša Popov - kaže Ršumović.

"Bio je veliki znalac, erudita, omiljeni dečiji pesnik i sjajan prijatelj" - ovim riječima su Mošo Odalović, Branko Stevanović i Minja Subota opisali Rašu Popova.

Glumac, pjevač i kompozitor Minja Subota je napomenuo da je Popov bio jako obrazovan čovjek.

- Znao je sve o našoj prošlosti, kako i zašto živimo sadašnjost i šta nas čeka u budućnosti. Koliko god svi oko njega bili zanimljivi deci, samo on je uspeo da stvori direktan odnos sa decom. Kada god bi stupio na neku scenu, klinci bi odmah počeli da skandiraju "Raša, Raša..." Sam sebe je proizveo u Proku pronalazača jer su njegov šarm i umeće pripovedanja nedokučivi - rekao je Subota.

Pjesnik za djecu Mošo Odalović istakao je da je Popov bio dragocjen, neponovljiv, zagonetkar, odgonetkar, dosjetkar, znalac mnogih tajni.

- Na književnim putovanjima - ma kud krenuli, gde god stigli - dopričao bi nam ono što nismo znali o tom kraju i tamošnjim tajnama. Što više drugovasmo, naša su neznanja bivala sve vidljivija. Posvećen detinjstvu i svetu deteta, tek s Rašom bili smo i "neprekidna svežina" i "čuđenje u svetu". Svojom bajkovitom pojavom, bezazlenim licem, pa i alarmantnim glasom - očas bi se snašao međ radoznalim, krupnookim derištima, a sebi sasvim ravnopravnim. Na to su pristajali i uspevali samo bogomdani, kakav nam beše Radivoj Raša Popov - ispričao je Odalović.

Pisac Branko Stevanović naglašava da se sa Rašom upoznao početkom osamdesetih i smatra da je upravo Popov od svih pisaca ostao najvoljeniji među djecom i kolegama.

- Odlično je znao i jezike i poznavao istoriju, imao je veoma dobru memoriju i bilo je zadovoljstvo slušati ga kada govori o prošlim vremenima koja moja generacija nije zapamtila. Ono malo vremena kojim smo bili počastvovani da provedemo sa njim, ostaće kao velika škola ponašanja i odnosa prema deci i književnosti - prisjetio se Stevanović.

Dodaje da je Raša govorio da je igrao samog sebe u "Šeširu bez dna" i "Fazonima i forama".

- Nismo mogli ni pomisliti da i čarobnjaci reči odlaze sa ovog sveta i nestvarno nam je da je on otišao. Ma koliko mu brada sijala srebrnim sjajem, prerano nas je napustio, jer je on do kraja bio jedno veliko dete sa čistom, neiskvarenom dušom i iskrenom željom da i dalje saznaje i stvara - piše u saopštenju Izdavačke kuće "Pčelica" koja je objavila knjigu "Ovčarsko-kablarska bajka".

Novinarski dani

Raša Popov rođen je 1933. u Mokrinu, a 1952. došao je u Beograd na studije i završio Filozofski fakultet. Više je volio istoriju od književnosti, ali ipak se opredijelio za književnost, a novinarsku karijeru započeo je u novosadskom "Dnevniku". Bio je novinar lista "Mladost" od 1961. do 1964, zatim novinar Radio Beograda. U Televiziji Beograd je bio do 1995. godine. Popov je bio lektor za srpskohrvatski jezik u Londonu, Birmingemu i Notingemu od 1975. do 1977, a glavni urednik izdavačke kuće Matica srpska od 1983. do 1985. godine. Dobitnik je Godišnje nagrade Radio Beograda 1967. godine za seriju "Vidovi fašizma".

Knjige

U književnom opusu Raše Popova su knjige "Dva oka", "Gvozdeni magarac", "Žabac koji ne zna da ćuti", "Trulež zglave", "Šešir bez dna", "Lažljiva usta istine", "Vozom posred ulice", "Bio sam srećni konj"... Objavio je i djela "Bajke za XXI vek", "Čarobnjakov SMS", "Mali zeleni", "Mokrinski patuljci", "Usamljena princeza".