Holandska kancelarija za nacionalnu statistiku potvrdila je da su muškarci i žene ove evropske države i dalje najviši ljudi na planeti. Međutim, vladini statističari imali su razloga da prijave neočekivani obrt: Holanđani se smanjuju, piše britanski Gardijan.

 

Posljednjih šest decenija, stanovnici Holandije nepokolebljivo su stajali na vrhu tabele najviših ljudi u svijetu, a posljednji podaci ukazuju na to da je prosječan 19-godišnji mladić visok nešto više od 182,9 centimetara 2020. godine.

 

Žene rođene iste godine u prosjeku su visoke 169,3 centimetra.

 

Nalaz vladine institucije ukazuje na to da Holandija nastavlja boravak na vrhu liste, gdje se nalazi od 1958. Naime, od tada samo su oni mladići koji su rođeni 1967. zauzeli drugo mjesto na rang-listi.

 

Na osnovu anketa sprovedenih na 719.000 ljudi dobi od 19 do 60 godina, holandsko državno tijelo moralo je da prijavi da su nakon perioda stagnacije i sada jasnog smanjenja, Holanđani rođeni 2001. godine u prosjeku jedan centimetar niži od generacije rođene 1980. godine.

 

Takođe, Holanđanke su u prosjeku manje za čak 1,4 centimetra, a dalja analiza sugeriše da se taj negativan trend ne može objasniti prilivom stanovnika u Holandiju iz drugih zemalja.

 

"Pad se samo djelimično može dovesti u vezu s povećanom imigracijom nižih grupa stanovništva i djece rođene iz ove populacije u Holandiji", objasnili su vladini statističari. 

 

"Stagnacija u rastu zapažena je i kod onih kojima su oba roditelja rođena u Holandiji, pa čak i među onima sa i majčinim i očevim roditeljima rođenim u Holandiji. Kod muškaraca bez migracijske pozadine nije zabilježen pad visine, dok je kod žena iz iste grupe prisutan silazni trend", navode stručnjaci.

 

Naučnici su brzo ponudili moguća objašnjenja, pa čak i moguća rješenja za "visinsku krizu" u zemlji.

 

Doktor Gert Stulp, sa Fakulteta bihevioralnih i društvenih nauka Univerziteta u Groningenu, rekao je da će, iako su teorije u ovom trenutku i dalje na nivou spekulacija, biti zainteresovan da vidi da li je ekonomski krah 2007. godine mogao imati uticaja.

 

"Možda su stvari poput finansijske krize značile da su neka djeca odrasla u lošijim uslovima nego što je to bio slučaj ranije. Ili je možda nejednakost u društvu porasla: znamo da nejednakost utiče na prosječnu visinu, lošiji uslovi u djetinjstvu dovode do manjeg rasta", istakao je dr Stulp.

 

Prema njegovim riječima, uočavanje sličnog trenda u SAD ukazuje na to da bi povećana potrošnja nezdrave brze hrane takođe mogla biti faktor.

 

"Navike u ishrani su se možda promijenile. Možda je ishrana posljednjih godina imala manje hranljivih materija važnih za rast. Vjeruje se da je to razlog što se Amerikanci smanjuju - lošija ishrana, više kalorija, ali manje hranljivih materija. Smanjenje visine moglo bi da bude posljedica i toga što više ljudi izostavlja životinjske proizvode iz ishrane. Ali opet, ni za to nema dokaza", objašnjava Stulp.

 

Međutim, Stulp nije isključio prelazak na zdraviju ishranu kao razlog za održavanje Holandije na vrhu liste najviših.

 

"U nekom trenutku, doći ćemo do fiziološke granice. Ljudi neće narasti do prosječne visine od tri metra", naglasio je holandski stručnjak.

 

Podaci su ipak otrežnjujući pokazatelj za Holanđane da ništa neće ostati isto zauvijek. Prije više od jednog vijeka, najviši ljudi su bili uglavnom u Sjevernoj Americi i sjevernoj Evropi, a Švedska i Norveška su se ponosno nadvijale iznad svih.

 

Tek u prvoj polovini prve decenije 20. vijeka Holandija je zabilježila zapanjujući skok rasta svojih stanovnika, dostigavši vrh liste tokom pedesetih godina prošlog vijeka.