Zašto se na Đurđevdan pletu vjenčići i bacaju u vodu: Običaji koji traju vijekovima
Đurđevdan je jedan od najznačajnijih praznika u srpskoj tradiciji, bogat drevnim običajima koji se i danas poštuju. Od pletenja venčića do kupanja u rijekama – svaki gest ima posebno značenje koje se prenosi generacijama.
Srpska pravoslavna crkva i vjernici danas slave Svetog Georgija, jednog od devet velikomučenika i prvih stradalnika za hrišćansku vjeru.
Običaj je da se pletu vjenčići od ljekovitih trava koji se onda bacaju u tekuću vodu. Proslavljaju ga i katolici i pravoslavci, svako po svom kalendaru, kao Dan Svetog Georgija. Kod Srba je on poprimio i neke druge osobine, miješajući se sa prethrišćanskim kultovima Balkana, pa se zato i praznik Svetog Georgija kod Srba ne slavi isto kao u drugim hrišćanskim zemljama.
Đurđevdan je praznik sa jako puno običaja vezanih za njega, i magijskih radnji za zaštitu, zdravlje i plodnost, koje se tog dana obavljaju. Običaji i vjerovanja srpskog naroda vezana za Đurđevdan su u narodu svakako postojali i prije nego što je primio hrišćanstvo. Sveti Đorđe je svojim praznikom svakako zauzeo mjesto starog srpskog božanstva plodnosti Jarila i njegovog praznika. Crkva na ovaj dan obilježava pogubljenje Svetog Georgija, koje se desilo 23. aprila 303. godine.
Đurđevdan je u srpskom narodu praznik sa najviše običaja, koji se razlikuju po sadržini od regiona do regiona.
Vjenčići od cvijeća
Opletu se vjenčići od „đurđevskog cvijeća“: đurđevka, mlečike i drugog, i njime se okite ulazna vrata na dvorištu i kući. Ti vjenci stoje iznad vrata čitavu godinu, do sledećeg Đurđevdana. Mnogi prave krstove od leskovog pruća i stavljaju ih po njivama, baštama i zgradama - da bi se sačuvali od grada (slično krstovima od badnjaka za Božić).
Običaj je da se pletu vjenčići od ljekovitih trava koji se onda bacaju u tekuću vodu. Glavni običaji su: pletenje vjenaca od bilja, umivanje biljem, kupanje na rijeci.
Zašto se prave vjenčići?
Vjeruje se da vjenčić, kao svojevrstan simbol, ukućanima donosi zdravlje, a polju berićet, štiti od uroka, daruje plodnost, vraća ljubav.
Đurđevdan je praznik stočara, pa su se običaji najduže zadržali u planinskim krajevima.
Romi tradicionalno slave Đurđevdan kao jedan od najvećih praznika koji simboliše dolazak proljeća. Praznik je radosti i veselja, a ispunjen je i brojnim običajima.
Sjeku se vrbe i onda se one stavljaju na kuće. Djeca uglavnom dolaze uveče i skidaju te vjenčiće. Vjenac ukraden sa djevojčine kuće simboliše to da onaj koji ga ukrade jednog dana može da postane njen budući muž.
I danas se vjeruje da ako je na današnji dan vedro i lijepo vrijeme da će godina da bude plodna, a ako na ovaj praznik i sutradan bude padala kiša vjeruje se da će ljeto da bude sušno.
POVEZANE VIJESTI: