BiH je zakoračila u digitalnu eru. Da li se nakon prvog koraka i zaustavila? Strategija prelaska s analogne na digitalnu zemaljsku radiodifuziju, usvojena 2009. godine u bh. parlamentu, predviđala je da se taj proces okonča za dvije godine, ali do toga nije došlo. Stvari su se počele pomjerati sa mrtve tačke tek u oktobru 2016. kada je pušten testni digitalni signal javnih RTV servisa u Banjaluci, Sarajevu i Mostaru. Pokrivena su, ali samo signalom javnih emitera, tri digitalna područja, dok je preostalih šest ostavljeno za drugu fazu, čija je realizacija u toku.

“Nakon što bude sve riješeno, do juna sljedeće godine trebalo bi da bude pokriveno oko 85 odsto teritorije BiH digitalnim signalom”, tvrdi ministar komunikacija i transporta u Savjetu ministara BiH Ismir Jusko.

Gdje se u procesu digitalizacije nalaze komercijalne televizije? Strategijom o digitalizaciji BiH, multipleks A bio je namijenjen isključivo javnim emiterima, ali je prema dopuni Strategije koju je usvojio Savjet ministara krajem prošle godine, omogućeno i komercijalnim medijima da koriste te kapacitete.

“Kada bude instalirana oprema, pratićemo sve procese. Nećemo dozvoliti nikakva kašnjenja, informisaćemo javnost i sve komercijalne televizije o procesu digitalizacije koji slijedi. Stav ministarstva je da sve komercijalne televizije, u skladu sa elementima koji se budu tražili od njih da budu dio multipleksa, budu dio toga”, kaže Jusko.

Prema dopuni Strategije, komercijalne televizije bi na privremenoj osnovi ušle u multipleks, dok ne dobiju svoj. Po odluci Savjeta ministara, javni servisi bili su obavezni formirati tijelo koje će upravljati tim multipleksom.

“Odbor Sistema javnih RTV servisa BiH će u roku od 30 dana od stupanja na snagu ove Odluke registrovati organ u skladu sa Zakonom o javnom RTV sistemu BiH koje će obezbijediti koordinaciju korištenja i upravljanja tehničkim resursima prenosne i emisione infrastrukture MUX A i MUX B”, navodi se Odluci.

Odluka Savjeta ministara BiH nije ispoštovana. Tijelo koje će upravljati multipleksom nije formirano, pa se ne zna kako, na koji način i po kojim cijenama bi komercijalni emiteri mogli biti dio multipleksa.

“Ponekad se stiče utisak da oni to namjerno rade ili bar neki od njih stopiraju te procese kako bi, prije svega, spriječili konkurenciju da se razvija, a to su komercijalne televizije. Međutim, ni po Ustavu, a niti po jednom drugom zakonu u BiH na to nemaju pravo, jer je vlasništvo u BiH po Ustavu ravnopravno, kako javno, tako i privatno”, ističe direktor Regulatorne agencije za komunikacije BiH Predrag Kovač.

Kovač smatra da bi se ubrzanim koracima trebao graditi multipleks za komercijalne televizije, a kako kaže, siguran je da će se, ukoliko to bude provedeno u skladu sa Strategijom i ako novi multipleks operater bude neko ko nema direktne veze sa emitovanjem programa u BiH, proces digitalizacije završiti mnogo brže i efikasnije, na dobrobit svakog građanina BiH.

Da li će i kada građanima biti omogućeno da osim javnih servisa, digitalnim zemaljskim signalom u budućnosti prate i druge TV stanice? Okončanje digitalizacije značilo bi veću pokrivenost TV signalom u cijeloj BiH, bolji kvalitet slike i tona, ali i višemilionsku dobit za budžet BiH.