Na taj način, banke vještački održavaju visoke cijene zaduživanja i ostvaruju rekordne profite, dok istovremeno potpuno ignorišu znatno povoljniju, domaću referentnu stopu koju objavljuje Centralna banka BiH.

Dok regulatori odbijaju da nametnu obavezujuća pravila i stanu na put ovakvoj praksi, građani i privreda plaćaju skupi ceh paprenih naknada za usluge i sramotno niskih kamata na štednju.

– Euribor i dalje postoji kao referentna stopa za bankarsko tržište i pozajmljivanje u evrima, kao izbor vodećih banaka Evropske unije i ima smisla na njihovom tržištu, jer reflektuje stanje i na dnevnoj i na bazi dužih perioda, kroz dnevne, mjesečne, kvartalne, polugodišnje i godišnje stope. Banke u BiH bi jedino imale osnova da ga primjenjuju kod nas kada bi se zaduživale na tom EU tržištu u evrima ili kada bi kredite odobravale u evrima korisnicima u BiH – navodi ekonomista Igor Gavran.

On je objasnio da bi euribor za takve kredite i dalje imao smisla i kod nas, eventualno uz određene modifikacije vezane za specifične tržišne okolnosti u BiH.

– Međutim, većina banaka u BiH nema nikakve potrebe za pribavljanjem kapitala iz Evrozone, naprotiv plasira novac iz BiH na strana tržišta, a domaće klijente kreditira iz novca prikupljenog u BiH – naglasio je Gavran.

Objasnio je da samim time, taj novac nema nikakve veze sa tržištem u kojem je euribor referentan i ova stopa ne bi trebala da bude osnov kalkulacija kamatnih stopa u BiH.

– Već duže vremena u BiH postoji i domaća referentna stopa, koja se naziva “Referentna stopa prosječnog ponderiranog troška finansiranja banaka u BiH” i kvartalno se obračunava i objavljuje na statističkom portalu Centralne banke BiH. Nažalost, ona je samo preporučena domaćim bankama, a ni na koji način se ne nameće kao obavezna – kazao je Gavran.

Obzirom da je ta stopa puno niža od euribora on ne vjeruje da će je ijedna banka dobrovoljno primijeniti, osim možda da opravda sramotno niske kamate na štednju koje isplaćuju.

Istakao je da su za regulisanje i kontrolu poslovanja banaka primarno nadležne entitetske agencije za bankarstvo, a u određenim segmentima i Centralna banka BiH, pa ako bi ove institucije to željele mogle bi naravno nametnuti bankama pravilo da novac akumuliran u BiH mogu plasirati jedino prema kamatnim stopama baziranim na ovoj referentnoj stopi.

– Očito umjesto toga žele pogodovati bankama, jer banka će uvijek birati svaki način da ostvari veći profit, osim ako je natjerana da radi u interesu klijenata – naglasio je Gavran.

Prema njegovim riječima, nije problem samo u referentnoj stopi, već i u maržama koje banke obračunavaju kao dodatak na referentnu stopu nezavisno o tome koja je uzeta kao osnov.

– Problem je i u visini naknada za sve ostale bankarske usluge. Problem je i u besramno niskim kamatama na štednju. Enormna dobit banaka jasno pokazuje zloupotrebu položaja i da ovo tržište ne funkcioniše normalno već su neophodne intervencije regulatora – istakao je Igor Gavran.

Dodao je da uloga banaka nije da ostvaruju maksimalnu dobit na štetu klijenata, nego da doprinose efikasnom funkcionisanju sistema i ukupnom ekonomskom razvoju.