Drevni Egipćani

Najraniji dokazi o proslavi rođendana su stari 4.000 godina. U drevnom Egiptu, datum krunisanja faraona se smatrao važnim, jer se vjerovalo da je to dan kad se kralj transformiše iz čovjeka u boga. U Bibliji se spominje proslava rođendana faraona, za koju egiptolog dr Džejms Hofmeijer vjeruje da zapravo predstavlja datum njegovog krunisanja ili rođenja boga, još u II vijeku p. n. e.

Ali za tu priliku nisu pekli tortu, koliko su istoričari upoznati, piše Curiosity.

Grci

Grci su stavljali svjećice na tortu, ali iz sledećeg razloga. Artemida, Zevsova ćerka i Apolonova sestra bliznakinja, bila je boginja lova i mjeseca. Iz poštovanja prema njoj, Grci su pekli okruglu tortu u obliku mjeseca i stavljali svjećice na nju kako bi imala sjaj punog Mjeseca.

Svjećice su tada bile više nego simbolične: neke drevne kulture su vjerovale da im dim može pomoći dok se mole bogovima.

Rimljani

Prvi ljudi za koje znalo da su skoro sigurno svoje rođendane slavili i rođendanskom tortom bili su Rimljani. Oni su pravili tortu od pšeničnog brašna, maslinovog ulja, meda i sira škripavca kako bi slavili rođendane prijatelja i porodice.

Njemci

Danas se rođendanske torte sve češće povezuju sa djecom, a ne sa odraslima. Moderne dječje rođendanske torte su počele da se pominju u kasnom XVIII vijeku u Njemačkoj.

Tokom Kinderfesta, dječje rođendanske proslave 1700-ih godina, slavlje je obavezno podrazumijevalo tortu i svjećice. Na rođendansku tortu se stavljalo onoliko svećica koliko bi djete te godine napunilo, kao i jedna dodatna za narednu godinu života.

Tom prilikom su takođe duvali u svjećice i zamišljali želju.