Zašto 36,6 stepeni više nije "normalna" tjelesna temperatura? Novo istraživanje razotkriva
Iako se do sada smatralo da je idealna tjelesna temperatura 36,6 stepeni Celzijusa, poslednja istraživanja naučnika pokazala su da to uopšte nije tako. Štaviše, ova temperatura može govoriti o mnogim zdravstvenim stanjima - od fizičkih bolesti do poteškoća sa mentalnim zdravljem koji na kraju krajeva mogu rezultirati i kraćim životnim vijekom.
Naš organizam je veoma složen sistem, a da bi on pravilno radio potrebno je da postoji sinergija između svih njegovih elemenata. "Glatko" funkcionisanje organizma ometaju brojni faktori - od stresa, preko neredovne i nepravilne ishrane, pa sve do fizičkih i mentalnih oboljenja, a jedan od načina na koji nam tijelo govori da nešto nije baš kako treba jeste i podizanje temperature.
Da li je 36,6 i dalje "normalna" tjelesna temperatura i zašto ne
Dugo godina se vjerovalo da je "normalna" temperatura tijela 36,6 stepeni Celzijusa. Međutim, početkom 20. vijeka ustanovljeno je da tjelesna temperatura ljudi postepeno opada iz godine u godinu. Ovakav trend naučnici objašnjavaju manjim brojem upalnih procesa zahvaljujući češćem korišćenju antibiotika i zdravijem načinu života. Po današnjim standardima, tjelesna temperatura je idealna ukoliko tek malo premašuje 35 podjeljak Celzijusove skale.
Međutim, povišenu temperaturu ne izazivaju samo upalni procesi u organizmu ili neka fizička oboljenja, već i problemi sa mentalnim zdravljem, a konkretno - depresija, ustanovili su naučnici Kalifornijskog univerziteta u San Francisku, a prenio ruski portal Argumenti i Fakti. "To znači da depresija nije samo u glavi, već da je treba posmatrati kao sistemsko oboljenje koje je propraćeno upalnim procesom", pojašnjava biolog Džordža Mejsona Anča Baranova.
Što je temperatura tijela niža, to će čovjek duže živjeti
Oslanjajući se na ove nalaze, naučnici su došli do veoma jasnog zaključka, a to je da je dužina životnog vijeka usko povezana sa tjelesnom temperaturom: što je ona niža, to će čovjek duže živjeti. Postavlja se pitanje: "A šta učiniti kako bi se organizam permanentno rashladio do optimalnih vrijednosti?" Univerzalan odgovor, naravno, ne postoji, ali postoje smjernice koje mogu biti od koristi.
Regulisanje ishrane bi mogao biti prvi korak u borbi sa povišenom tjelesnom temperaturom, a kao posledica ove promjene poboljšaće se i mentalno zdravlje. Autori kalifornijskog istraživanja savjetuju i odlaske u saune i parna kupatila, pa čak i duže kupanje toplom vodom. Na taj način organizam "uključuje" mehanizme hlađenja koji obaraju tjelesnu temperaturu prvo privremeno, a u kombinaciji sa zdravi(ji)m načinom života - i trajno.