Izvještaj o radu Visokog sudskog i tužilačkog savjeta (VSTS) BiH za 2016. pokazao je da je zastara nastupila u 357 krivičnih i 81 prekršajnom predmetu. Do zastarjelosti kazni i roka za krivično gonjenje u pravosudnom sistemu BiH dolazi kada od izrečene kazne ili počinjenja krivičnog djela protekne od tri do 35 godina u zavisnosti od njegove prirode.

Sudovi su lani, prema podacima iz izvještaja VSTS-a, evidentirali obustavu krivičnog postupka u 143 procesa, a obustavljeno je i izvršenje kazni u 25 slučajeva zbog isteka zakonom predviđenih rokova za vođenje postupka. Broj obustavljenih predmeta u sudovima je za svega osam manji u odnosu na godinu ranije kada je ih je bilo 175.

Sudovi su, kao i u ranijem periodu, odluke o obustavi postupka zbog isteka rokova zastarjelosti najčešće donosili zbog nedostupnosti optuženog. To je lani bio razlog u 110, odnosno 66 odsto predmeta. Odluke o obustavi postupka u nekim predmetima donošene su i jer je utvrđeno da su oni zaprimljeni u sudovima nakon što su protekli zakonski rokovi.

Tužilaštva su odluku o obustavi postupka zbog nastupanja zastarjelosti krivičnog gonjenja do podizanja optužnice donijeli u 189 predmeta protiv 314 osoba. Uporedni podaci ukazuju da je situacija značajno popravljena u poređenju sa prethodnom godinom.

- Tužilaštva su tokom 2015. godine evidentirala ove odluke u 345 predmeta. Iz toga proizilazi da je lani smanjen broj odluka o završetku predmeta zbog nastupanja zastarjelosti za 156 predmeta ili 45 odsto - naglašeno je u izvještaju VSTS-a.

Tužilačke odluke o nastupanju zastarjelosti najčešće su se kao i ranijih godina odnosile na nesprovođenje istrage što je evidentirano u 137 predmeta i obustavljanje istrage kojima su okončana 52 procesa.

U dijelu izvještaja VSTS-a koji se odnosi na zastarjelost predmeta nije navedena visina kazne za slučajeve u kojima je došlo do zastare.

Advokat Vlado Adamović kaže da je razumljivo zbog čega je veliki broj zastara nastupio zbog nedostupnosti optuženih i osuđenih pravosuđu, ali smatra da pojedina opravdanja nisu uvjerljiva.

- Nedostupnost okrivljenih je česta pojava s obzirom na to da su ljudi poslije rata emigrirali sa ovih područja i to je samo jedan od razloga za nemogućnost procesuiranja. Ostali razlozi su mnogo zanimljiviji - istakao je to Adamović.

Predsjednik VSTS-a Milan Tegeltija kaže da pravosuđe ima važnu ulogu na putu BiH ka evropskim integracijama i da VSTS od početka pravosudne reforme posebnu pažnju posvećuje unapređenju njegove efikasnosti.

- Dokaz tome su i stalne aktivnosti koje iz godine u godinu preduzimamo i koje daju dobre rezultate u pogledu povećanja efikasnosti rada sudova. Lani je nastavljen pozitivan trend smanjenja broja neriješenih predmeta u sudovima za 35.450, odnosno deset odsto u odnosu na 2015. godinu - naveo je Tegeltija.

Tužilaštva su, istaknuto je u godišnjem izvještaju VSTS-a, lani podigla 13.623 optužnice protiv 16.722 osoba.