Ukrajinska kriza ponovo je stavila u prvi plan evropske integracije zapadnog Balkana, ali Miroslav Lajčak, specijalni predstavnik EU za dijalog Beograda i Prištine, upozorava da su ove zemlje u opasnosti da izgube evropsku podršku.
Naime, Lajčak je na panelu "EU i zapadni Balkan se susreću" u Sofiji potvrdio ono što je već i ranije dolazilo iz Brisela - da je Ukrajina promijenila na pozitivan način evropski pristup regionu, ali je iznio i ozbiljna upozorenja.
"Odjednom su sve zemlje EU shvatile da proširenje nije tehničko pitanje, već pitanje dijeljenja vrijednosti te da budeš dio zajedničkih rješenja. Zapadni Balkan mora biti uz EU u ovom teškom trenutku. To znači da postoji osjećaj hitnosti i osjećaj nezavršenosti procesa, ali EU je izgubila strpljenje za probleme ili kvaziprobleme na zapadnom Balkanu", rekao je Lajčak.
On je dodao da Brisel očekuje da zemlje regiona demonstriraju da su dio rješenja tako što počnu da rješavaju probleme ili da pomognu EU da zajedno riješe probleme koji postoje, a ne da se, kako je rekao, bave ranama koje često sami sebi nanose.
Razočarenje odnosom bh. političara prema EU integracijama izrazio je i Johan Zatler, šef Kancelarije EU u BiH.
"Umjesto da se posvete suštinskoj demokratskoj debati, iznose se maksimalistički prijedlozi koji nisu u skladu s evropskim standardima, provode se nedemokratski bojkoti koji ničemu ne pomažu, a građani su ti koji na kraju gube", objavio je Zatler na svom Twitter nalogu.
Zanimljivo je takođe i to da je zvanični Berlin prije tri dana na stranici Ministarstva spoljnih poslova Njemačke objavio kratki tekst o zapadnom Balkanu, iznijevši šest oblasti koje povezuju region i EU. Prva se odnosi na činjenicu da su privrede regiona usko povezane s privredom u EU, dok se druga odnosi na činjenicu da je svih šest zemalja, s obzirom na to da Berlin priznaje i Kosovo kao državu, u nekoj fazi evropskih integracija na političkom nivou. Takođe, kako je navedeno, EU je tokom krize u vezi s pandemijom korona virusa ekonomski i medicinski pomogla region, a kao petu činjenicu naveli su bezvizni režim koji zemlje imaju s EU. Kao šestu su naveli projekte kojima EU podržava zemlje na njihovom ekonomskom oporavku.
Tanja Topić, banjalučka analitičarka, za "Nezavisne novine" ističe da razumije frustraciju evropskih lidera i slaže se s ocjenom da zbog nonšalantnosti balkanskih političkih elita postoji realna opasnost da region, a posebno BiH, izgubi evropsku podršku.
"Nisu dovoljne samo riječi, deklarativna spremnost da se postane dijelom EU, potrebno je zasukati rukave i raditi, a to teško pada političkim pozerima u regiji. Dugo su mnogi političari bili neiskreni prema EU i govorili ono što je prijemčivo za EU uho, i dugo ih je EU uzimala za respektabilne partnere te sa njima gradili 'šarenu lažu' koja se preko noći raspršila poput pjene od sapuna", rekla je ona i dodala da će cijenu neiskrenog odnosa političkih elita platiti građani zapadnog Balkana.