Samo na mikrolokalitetu Ozrena, na kojem je u subotu prilikom sječe drva poginuo drvosječa D. J., od rata naovamo, nastradalo je čak 18 osoba.

Poslednja žrtva D. J. iz mjesta Devetak kod Lukavca nastradao je kada je njegov konj, koji je vukao drva na zaprežnim kolima, aktivirao minu. U eksploziji je stradala i životinja, dok je još jedan drvosječa povrijeđen.

Benadin Pejić, iz Centra za civilnu zaštitu Tuzlanskog kantona kazao je da je lokalitet na kojemu je došlo do nesreće, nažalost, vrlo poznat upravo po pogibijama onih koji u to područje zađu.

Najviše mina na Ozrenu

- Taj lokalitet je označen kao minsko polje i svima je poznato koliko je opasno, čak i lokalnom stanovništvu u koje spada i nastradali. Ipak, i dalje se odlučuju na odlazak u samu smrt. U poslednjih pet godina stradale su uglavnom drvosječe i osobe koje su u to područje zalazile zbog raznih potreba – kazao je Pejić, piše Faktor.

Prema njegovim riječima, područje Ozrena je jedno od najzaraženihijh područja minama u BiH i odavno je već urađena projektna dokumentacija za deminiranje te površine. Međutim, neizvjesno je kada će ovo područje biti i očišćeno od mina.

Na području Tuzlanskog katona, kaže Pejić, do sada je deminirano 20 miliona metara kvadratnih zaraženih minama.

Radi se na površinama koje spadaju u takozvanu prvu kategoriju. Preostalo je deminiranje još 80 miliona metara kvadratnih druge i treće kategorije.

- Ove nesreće događaju se uglavnom na području treće kategorije, odnosno u šumskim prostranstvima – kazao je on.

Kako ističe, konstantno se radi na edukaciji ljudi kada je u pitanju opasnost od mina, a na minskim poljima se redovno postavljaju upozorenja koja se, opet, često kradu radi preprodaje u staro železo.

Zabilježeni su slučajevi i da vlasnici nekih miniranih površina skidaju oznake o miniranom terenu kako bi laše prodali svoju zemlju, a dešavalo se čak i da pojedine osobe skinu oznake sa minskih polja i postave ih na svoje poslovne objekte.

To se dogodilo u Ljusini, gdje su znakovima za minska polja obilježili skladište kako inspekcijski organi ne bi mogli izvršiti kontrolu tog prostora.

- Istina je da obilježja o minskim poljima često nestaju. Međutim, ona se isto tako često i obnavljaju. Mislim da čak nisu ni u pitanju ta obilježja, jer svi znaju gdje su mine osim turista. Lokalno stanovništvo obično zalazi u minska polja misleći da ih poznaju i obično upravo oni ginu. Međutim, mnogi se tako bore za svoju egzistenciju, život je to, a ovo je Bosna – kazao je Pejić.

Da ginu oni koji misle da poznaju minsko polje potvrdio je i Fahrudin Solak, direktor Federalne uprave civilne zaštite.

Kako je istakao, život po pravilu gube oni koji su utabanim stazama u minskom polju bili više puta.

- Oni koji su jednom prošli nekim miniranim područjem previše su sigurni u sebe i krenu tim putem ponovo misleći da znaju kuda se kreću. Na kraju izgube život. Upravo se to dogodilo sa čovjekom koji je nedavno usled aktiviranja mine poginuo u Čeliću. Prije toga mina ga je ranila tri puta - podsjetio je Solak.

Prema njegovim riječima, prečesto se događa da opravdavamo krađu šume kojoj se ljudi odaju u nekim slučajevima kako bi prehranili porodice, ali i kako bi lako ostvarili dodatnu zaradu.

U BiH je trenutno minama zaraženo 1.080 kilometara kvadratnih ili 2,2 odsto ukupne površine BiH.

Kako je kazao Saša Obradović, direktnor BHMAC, planirano je da do 2019 godine BiH bude očišćenja od mina.

Od mina nastradalo 1.756 osoba

- Na snazi je strategija kojom je planirano da BiH bude očišćena od mina do 2019. godine. Međutim, kada smo radili reviziju strategije, utvrdili smo da će nam biti potrebno dodatno vrijeme zbog nedostatka novca pa je je prema toj strategiji završetak deminiranja predviđen za 2025. godinu – kazao je Obradović.

Prema njegovim riječima, od kraja rata naovamo usled djelovanja neeksplodiranih ubojitih sredstava poginulo je 1756 osoba.

Od tog broja smrtno je stradalo 614 osoba. Od početka ove godine, mine su ubile pet ljudi.