U prvoj polovini godine u Bijeljini su izdata 193 odobrenja za rad privatnih preduzetnika, od čega 75 za započinjanje zanatske djelatnosti, istovremeno je odjavljeno 28 zanatskih radnji, dok je u trgovini prijavljeno 59 radnji, koliko ih je i odjavljeno. 

Prema Stevićevim riječima, među novim zanatskim radnjama u gradu najviše ih je iz automehaničarske djelatnosti, ali i frizera, a kao zanimljivost ističe da u Bijeljini ne postoji nijedna registrovana vodoinstalaterska radnja. 

To je za Stevića pokazatelj o "radu na crno", ali i o nedostatku brojnih usluga u gradu što ukazuje na veliki prostor za dalji razvoj zanatstva. 

Stević podsjeća da je početkom fiskalizacije 2008. godine u Bijeljini bilo 3.240 radnji, nakon čega je uslijedio negativan trend odjavljivanja djelatnosti koji je zaustavljen 2011. godine, od kada je broj prijavljenih u odnosu na broj odjavljenih radnji u stalnom rastu, po čemu je Bijeljina lider u Republici Srpskoj. 

U gradu danas ima 1.886 registrovanih zanatsko-preduzetničkih radnji. 

"Pozitivan trend u razvoju preduzetništva pokazuje kako sistemske mjere daju dobre rezultate, prvenstveno defiskalizacija u zanatstvu za male preduzetnike iz 2014. godine, kao i činjenica da su mladi shvatili prednosti samozapošljavanja i otvaranja sopstevnog biznisa", kaže Stević. 

Izvršni direktor Zanatsko-preduzetničkog udruženja "Preduzetnik" iz Bijeljine Mile Stević ističe da se preduzetnička radnja može otvoriti za dva dana, uz maksimalno pojednostavnjenu administraciju i 30 KM takse, tako da je za pokretanje posla zavisno od djelatnosti dovoljno između tri do pet hiljada maraka.