Gradska uprava Bijeljina redovno poziva sve neregistrovane zajednice kao i one koje nisu izvršile preregistraciju da to obave, prije svega u interesu vlasnika stanova ali i zbog činjenice da se ne radi o formalnosti, već o zakonskoj obavezi. Međutim, očigledno da jedan broj tih zajednica ne funkcioniše po zakonu, već po navikama, potrebama i kulturi stanara. 

Među onima koji nisu ispunili tu obavezu nema dileme da se radi o neslozi i neodgovornosti stanara. U jednoj od zgrada useljenih sedamdesetih godina nikako ne uspijevaju da obave taj posao.

„Mi se ne možemo ni oko čega dogovoriti. Zgrada je stara, oronula sreća da nije bilo nekih većih havarija ali ni to nije daleko i mislim da će tek tada mnogi shvatiti šta je naš problem“, kaže za InfoBijeljina jedna od stanarki i dodaje da joj ne navodimo ime, jer je u tom slučaju niko iz ulaza više ne bi pozdravljao. 

Tamo gdje su ovaj posao na vrijeme završili nemaju problem sa održavanjem jer imaju dovoljno para za čišćenje, krečenje stubišta otklanjanje sitnijih kvarova. U novijim zgradama ima primjera, gdje su stanari otišli korak dalje pa zajednički prostor oplemenili i učinili funkcionalnijim. 

Iz Gradske uprave za InfoBijeljina pojašnjavaju da je prednost registrovanih zajednica lakše upravljanje imovinom zajedničkih dijelova zgrade. Kako navode, zajednice imaju svoje žiro račune, jedinstvene identifikacione brojeve, a na osnovu toga sva prava i obaveze kao pravna lica.

„Kao pravnom licu, a u cilju poboljšanja uslova održavanja zajedničkih i posebnog dijela zgrade, banke mogu  Zajednicima etažnih vlasnika odobriti i odgovarajuće kredite“, navode u Gradskoj upravi.

Taksa za registraciju i preregistraciju iznosi 70 KM. Najniži iznos koji stanari na mjesečnom nivou  izdvajaju za funkcionisanje zajednica je 0,2 konvetribilne marke po kvadratu stana.