Promjenama klime koje su evidentne posljednjih godina i kod nas bavile su se institucije RS i BiH u Trećem nacionalnom izvještaju BiH i Drugom dvogodišnjem izvještaju o emisiji gasova sa efektom staklene bašte.

Dva najznačajnija događaja koji su svojevrsna uvertira u ono što sadašnje i buduće generacije u BiH mogu da očekuju su suša iz 2012. i poplave iz 2014. godine, a stručnjaci upozoravaju da prosječna temperatura već raste od 0,4 do jedan stepen Celzijusa godišnje. U periodu vegetacije, od aprila do septembra, taj rast dostiže i do 1,2 stepena.

Najznačajnije promjene na ovom području vidljive su u broju hladnih i toplih dana tokom godine, jer je broj hladnih smanjen za četiri u proteklih deset godina, a broj toplih dana je u porastu.

To povećava rizik od toplotnih udara tokom ljeta, kakav je bio i tokom ovog jula, a koji ozbiljno narušavaju zdravlje i podižu stepen smrtnosti ljudi.

- Pogoršanje klimatskih uslova će dovesti do učestalih pogoršanja zdravlja kod oboljelih od kardiovaskularnih i neuroloških oboljenja. Na udaru klimatskih promjena je i poljoprivreda, jer ljeti visoke temperature i nestašica vode prijete biljkama, a time ugrožavaju i proces proizvodnje hrane u BiH - navedeno je u izvještaju.

Posebna pažnja skrenuta je i na upotrebu automobila koji odavno važe za jednog od najvećih zagađivača vazduha, uz opasku da BiH još nema značajnijih programa za smanjenje emisije štetnih gasova u sektoru saobraćaja. Dodatni problem predstavljaju i procjene da će broj motornih vozila u BiH, starih od 12 do 15 godina, rasti godišnje za oko 5,8 odsto, čime dodatno raste emisija štetnih gasova.

Profesor na Prirodno-matematičkom fakultetu u Banjaluci Čedomir Crnogorac kaže da ekstremne klimatske promjene nisu izum našeg vremena, već da one odavno traju.

- Čovjek je nepromišljenim djelovanjem u mnogim segmentima uticao na promjenu klime. Gradovi su postali "ostrva toplote", jer sve što u njima možete vidjeti su beton, čelik, asfalt i staklo, a to doprinosi stvaranju efekta staklene bašte - rekao je Crnogorac i dodao da treba spriječiti enormnu sječu šume i smanjiti zagađenja vazduha i vode.

Meteorolog u Hidrometeorološkom zavodu RS Milica Đorđević kaže da RS i BiH stalno obaraju klimatske rekorde koji utiču na sve aspekte života.

- Mali, obični čovjek smanjenju zagađenja može da doprinese tako što će smanjiti potrošnju električne energije, jer ranije smo mnogo struje trošili zimi radi zagrijavanja, a sad još više trošimo ljeti da bismo se rashladili. Gradovima treba više zelenila, ali automobile treba da zamijene bicikli. Recikliranje otpada treba da nam postane svakodnevica - rekla je Đorđevićeva.

Da će smanjiti emisiju štetnih gasova, BiH se obavezala i kroz sporazum o Energetskoj zajednici prema kojem je dužna da do 2020. godine podigne učešće obnovljivih izvora energije u ukupnoj potrošnji sa sadašnjih 34 na 40 odsto. To će dovesti do smanjenja emisije gasova sa efektom staklene bašte i u elektroenergetskom sektoru. Negativne posljedice promjena mogu ublažiti i direktive EU do 2025. godine u oblasti saobraćaja koje, između ostalog, podrazumijevaju uvođenje "evro šest" standarda.  

Preporuke kako smanjiti efekat staklene bašte

- Obrazovanje i podizanje svijesti o klimatskim promjenama

- Škole treba da usvoje strategiju obrazovanja o klimatskim promjenama

- Podići učešće obnovljivih izvora energije sa sadašnjih 34 na 40 odsto

- Izgraditi termoelektrane sa stepenom efikasnosti do 40 odsto

- Uvođenje "evro šest" standarda u oblasti saobraćaja

- Smanjiti potrošnju struje

- Smanjiti zagađenja iz industrijskih postrojenja