Izlaznost na opštim izborima u BiH prije četiri godine bila je samo 54,47 procenata, s tim što je Srpska, u odnosu na FBiH, imala bolji prosjek od 56,8 odsto. Nameću se pitanja zašto bi ovaj put bilo drugačije, koje su to teme na koje se „pale“ glasači – spavači i da li bi, u slučaju da 7. oktobra ipak izađu na birališta, svoj glas dali isključivo kandidatima Saveza za promjene?

-Izlaznost će sigurno biti veća jer postoji apsolutno nezadovoljstvo građana RS. Očekujem da će da iskoriste svoje građansko pravo s ciljem promjene aktuelnog režima. Promjene u životu se uvijek dešavaju ako postoji veća kritična masa ljudi. Manja izlaznost odgovara uvijek aktuelnim vlastima – kaže za Srpskainfo predsjednik Glavnog odbora SDS Milan Miličević.

Ipak on priznaje da u namjeri da poveća izlaznost, opozicija nailazi na problem u vidu masovnog odlaska ljudi iz Srpske i BiH. Upravo ti, nezadovoljni građani, potencijalni su glasači opozicije.

Šef Kluba poslanika PDP u Narodnoj skupštini RS Miroslav Brčkalo priznaje da su šanse za pobjedu opozicije manje ako izlaznost ostane na nivou od prije četri godine. To je razlog zbog koga je ovo pitanje strateško za opozicionare.

-Međutim, suočavamo se sa spinom vlasti „svi ste isti“. Upravo takve floskule služe da se smanji izlaznost, dok oni istovremeno izvode svoje biračko tijelo zaposleno po javnim preduzećima i ustanovama, rastjeraju što više svijeta sa ovog područja i vladaju bez problema. Onaj ko bude imao jasniji program namijenjen običnom čovjeku, ko se bude bavio osnovnim životnim stvarima i ko sve to uspije da spusti među ljude, ima šansu da pridobije taj dio glasačkog tijela – ubijeđen je Brčkalo.

Međutim, član Glavnog odbora SNSD Rajko Vasić smatra da su nerealna očekivanja da će izlaznost u oktobru biti veća nego prošli put. To objašnjava tezom da se tokom aktuelnog mandata, ni u ovoj godini, ništa tektonski nije dogodilo, da bi povećana izlaznost mogla da se očekuje.

-Birači su na lokalnim izborima rekli svoje. Uzeli su dvadeset opština opoziciji. Po tome bi se sada mogla očekivati i nešto manja izlaznost. Oni koji su izgubili vjeru u opoziciju, SDS prije svega, a ne podržavaju vlast, mogli bi ostati kod kuće. Opozicija se uzda u kobiva spontane proteste. Ali, to je sloj koji nikada nije bio za vlast, a ne znači da je sav za opoziciju – kaže Vasić za Srpskainfo.

On tvrdi da opozicija nije sposobna da animira apstinente, sloj najčvršćih birača koji „imaju svoj rad i svoje živote i ne uzbuđuju se okrajcima“. Da bi se animirao neki procenat apstinenata, Vasić smatra da je za to potrebna dobra i razuđena organizacija, te prelomna, sudbinska tema.

-Opozicija ništa od toga nema. Apstinenti bi se pokrenuli ako bi bila ugrožena njihova nezavisnost od vlasti i opozicije, to znači Republika Srpska. To sada nije slučaj. Drugih tema nema, u ovom vremenu. Velika izlaznost ne odgovara onim strankama koje imaju stabilno biračko tijelo, dakle, ni vlastima. Ali, to je samo načelno. Ako je opšta klima takva i ako je tema prevažna, ta izlaznost može da bude korist onima koji su na vlasti – zaključuje Vasić.

Bivši predsjednik Centralne izborne komisije BiH Vehid Šehić smatra da je razočaranost građana i nepovjerenje u političke partije razlog velike izborne apstinencije u BiH koja iznosi od 45 do 50 odsto birača.

– Stvari bi se mogle promijeniti ako se na političkoj sceni BiH pojavi onaj ko će građanima probuditi nadu da ovdje vrijedi živjeti, raditi. Sada se u BiH nada ubija. Ovo je mala izlaznost za zemlju koja nije pravna država. Građani vjeruju da na izborima ne mogu ništa da promijene, što je pogrešno. Sljedeći problem je očekivanje da neko drugi, poput međunarodne zajednice, nešto promijeni u BiH. Tako se ponašaju i političari. Uvijek sam se zalagao da svi izađemo na izbore, a oni građani koji ne žele nikom dati svoj glas, neka to napišu i neka se potpišu. I to je politički stav na osnovu koga bismo lakše mogli da raspravljamo šta su razlozi neizlaska ljudi – kaže Šehić.

Slično u regionu
Procenat izlaznosti na izborima u BiH sličan je onom u Srbiji gdje je na parlamentarnim izborima 2016. glasalo 56,07 odsto registrovanih glasača, a na predsjedničkim prošle godine 54,34 odsto. Na parlamentarne izbore u Hrvatskoj prije dvije godine izašlo je 52,59 odsto birača. Najveći procenat izlaznosti tradicionalno je u Holandiji više od 80 odsto, Švedskoj 85 procenata, Danskoj 80 odsto.

-Oni su nešo posebno. Odnos građana prema državi je sasvim drugačiji kao i odnos vlasti prema građanima. Oni pokazuju veliki interes, a i prihvataju odgovornost da su oni ti koji su ključ promjena i tazvoja – smatra Vehid Šehić.