Iako je alkohol, uz neprilagođenu brzinu, jedan od glavnih uzroka saobraćajnih nesreća kod nas, vozači, ali ni pješaci, ne libe se da na ulicu izađu kada popiju poneku čašicu više.

Prema podacima Ministarstva unutrašnjih poslova RS, rekorderi u ovoj godini kada je riječ o vožnji u pijanom stanju imali su u organizmu od 3,33 grama alkohola po kilogramu, pa do nevjerovatna 4,62. Prema Zakonu o bezbjednosti saobraćaja na putevima u BiH prisutnost alkohola u organizmu evidentira se u gramima po kilogramu, ali kako bismo čitaocima približili utvrđene količine, podatke smo preračunali u promile, i to metodologijom koju koriste saobraćajni policajci.

Prema tim podacima, rekordera sa vrha ljestvice po količini alkohola u stopu prati i vozač mopeda, takođe iz Novog Grada, koji je uhvaćen sa 4,42 promila.

Među rekorderima u prošloj godini koji su prije izlaska na ulicu popili koju čašicu više, najviše je pješaka. Na prvom mjestu je pješak iz Šamca kod kojeg je kontrolom utvrđeno da ima 4,11 promila. Nešto manje popio je pješak iz Modriče, kod kojeg su izmjerena 3,52 promila.

Podaci MUP-a pokazuju da je za osam mjeseci ove godine za volanom u alkoholisanom stanju uhvaćeno 9.688 vozača, što je za 10,91 odsto manje u odnosu na isti period prošle godine.

To se donekle može pripisati strožim kaznama, pa svi oni koji za volanom budu zatečeni sa 0,3 do 0,8 grama alkohola po kilogramu budu kažnjeni sa 50 do 250 KM. Onima koji imaju više od 1,5 grama alkohola saobraćajci pišu kaznu od 400 do 1.000 KM, a uz to ostanu i bez vozačke dozvole na nekoliko mjeseci, a dobiju i dva kaznena boda.

U Agenciji za bezbjednost saobraćaja RS kažu da posebno zabrinjava činjenica da je većina kontrolisanih mlađih vozača imala više od jednog promila alkohola u organizmu.

- Najčešće saobraćajne nesreće koje su prouzrokovali bile su slijetanje s kolovoza i udar pješaka. Vožnja pod uticajem alkohola treba da se karakteriše kao društveno neprihvatljivo ponašanje, jer dovodi do gubitaka života - kazao je direktor Agencije Milija Radović.

Predsjednik Udruženja za unapređenje bezbjednosti saobraćaja RS Milenko Jaćimović smatra da kontrole vozača i pješaka treba da budu još jače.

- Nažalost, kod nas se najviše rakije i žestokih alkoholnih pića domaće proizvodnje pije na selu, a tamo su policijske patrole rijetkost. Siguran sam da je mnogo više pijanih vozača nego što su kontrole pokazale - rekao je Jaćimović.

Specijalista urgentne medicine u Hitnoj pomoći Doma zdravlja u Trebinju doktorica Tatjana Drapić-Jovanović ističe da alkohol u organizmu utiče na svijest čovjeka, sposobnost rasuđivanja i pravovremene reakcije.

- U zavisnosti od količine alkohola unesene u organizam, dolazi do slabljenja čula vida i sluha, stvara se konfuznost, usporavaju se sve funkcije. U najtežim situacijama dolazi do potpunog gubitka svijesti - rekla je Drapić-Jovanović.

Najveće utvrđene količine alkohola u organizmu u 2017. godini

- 4,62 g/kg (4,92 promila) - vozač na teritoriji Novog Grada

- 4,15 g/kg (4,42 promila) - vozač mopeda na teritoriji Novog Grada

- 3,66 g/kg (3,91 promil) - vozač na teritoriji Mrkonjić Grada

- 3,61 g/kg (3,84 promila) - vozač na teritoriji Pelagićeva

- 3,33 g/kg (3,52 promila) - vozač na teritoriji Šamca

Najveće utvrđene količine alkohola u 2016. godini

- 3,85 g/kg (4,11 promila) - pješak na teritoriji Šamca

- 3,73 g/kg (3,96 promila) - vozač na teritoriji Teslića

- 3,37 g/kg (3,58 promila) - vozač na teritoriji Mrkonjić Grada

- 3,33 g/kg (3,52 promila) - pješak na teritoriji Modriče

- 3,27 g/kg (3,48 promila) - vozač na teritoriji Pala

Stepen alkoholisanosti

0,3 - 0,5 promila - početna manifestacija alkoholisanosti

0,5 - 1 promil - pripitost

1 - 1,5 promila - lako pijanstvo

1,5 - 2 promila - srednje pijanstvo

2 - 3 promila - teško pijanstvo

više od 3 promila - prepitost