Prvi test za novi parlament, ali i za sve političke faktore u BiH, trebalo bi da bude usvajanje izjave predsjednika stranaka o prihvatanju britansko-njemačke inicijative koja predviđa brze reforme u državi, ali i novu veliku šansu za evropski put BiH.

Upravo će ishod ovog glasanja pokazati šta u bliskoj budućnosti možemo očekivati od najvišeg zakonodavnog tijela u državi, odnosno čeka li nas u naredne četiri godine potpuna izolacija, ili integracija.

Trend

Teško je, međutim, biti optimista ako se osvrnemo na trend usvajanja zakona u posljednjih desetak godina. Koliko je, zapravo, prethodna zakonodavna vlast bila neefikasna, nezainteresirana za vlastiti posao i opterećena politikanstvom potvrđuju i egzaktni pokazatelji njihovog rada.

Naime, saziv PS BiH u mandatnom periodu 2010-2014. godina usvojio je svega 85 zakona, čak 10 puta manje od Sabora Hrvatske (861 zakon), odnosno 6,3 puta manje od Skupštine Srbije (537 zakona), ili 4,7 puta manje od Skupštine Crne Gore (403 zakona)!

Čak je i saziv u mandatnom periodu 2006-2010. godina, dakle u vrijeme odsudnih borbi za i protiv mnogih državnih akata, bio iznimno efikasniji, usvojivši 170 zakona, dok su poslanici i delegati u mandatu 2002-2006. godina usvojili čak 229 zakona, gotovo tri puta više od prethodne Skupštine predvođene SDP-ovom većinom.

Jednako porazne i naprosto abolirajuće su procedure i pravilnici u administrativnim službama PS BiH, koje omogućavaju izostanak bilo kakvog sažetka o usvojenim i odbijenim zakonima.

S druge strane, posao ovih službi obavili su Centri civilnih inicijativa (CCI), nevladina organizacija koja je provela pedantni monitoring rada ove najviše zakonodavne institucije.

Šefik Džaferović, aktuelni predsjedavajući Predstavničkog doma i poslanik sa dvanaestogodišnjim stažom u PS BiH, međutim uvjeren je da ovaj trend neće biti nastavljen.

Efikasnost

"Ako je suditi prema samom početku, mogli bismo kazati da će ovaj mandat biti dosta efikasniji. Mislim da su svi u BiH postali svjesni da ovako više ne ide. Postoji svijest da treba deblokirati evropski i NATO put. Ali u ovom trenutku ja bih najprije govorio o odlukama, a onda o zakonima", kaže Džaferović, upravo apostrofirajući na usvajanje izjave političkih lidera o britansko-njemačkoj inicijativi, što će doći prvo na red u parlament BiH.

Istovremeno, naprosto je nestvaran nesrazmjer između parlamentarnog nerada i njihovih astronomskih plaća, koje su prethodnih godina više puta bile predmet žestokih kritika javnosti.

Naime, prema dostupnim podacima, u toku prethodne četiri mandatne godine svaki državni poslanik i delegat u prosjeku je zaradio pravo malo bogatstvo: od 230.000 do 300.000 KM, koliko prosječni bh. radnik ne može da zaradi za čitavih 30 godina!

Uzmemo li u obzir da pojedini poslanici i delegati u parlamentarnim klupama borave i po deceniju i više, onda dolazimo do cifre od koje zaboli glava.

"CCI je zatražio dostavljanje podataka o ukupnim primanjima za sve zastupnike i delegate u PS BiH, međutim tražene podatke nismo dobili", navodi u svom izvještaju Ivica Ćavar, projekt menadžer CCI-ja, te zaključuje da rukovodstvo PS BiH očito ne želi da javnost sazna koliko su parlamentarci ukupno zaradili.

CCI: Odbijeni sustižu usvojene zakone

Prema izvještaju CCI-ja, državni parlamentarci u periodu 2010-2014. godina odbili su ukupno 67 zakona, čime se broj odbijenih opasno približio broju usvojenih zakona.

"Ovo je postala endemska specifičnost PS BiH, s obzirom na to da je u drugim regionalnim parlamentima broj odbijenih zakona u odnosu na broj usvojenih zanemariv", upozoravaju iz CCI-ja.