Oni smatraju da kada bi ljudi radili do 20 sati nedjeljno bilo bi više radnih mjesta, a radnici bi mogli više vremena da provode sa porodicom. S druge strane, bila bi smanjena potrošnja energije što bi imalo i dobar efekat na klimatske promjene.

- Kraća radna nedjelja ne znači i manje uspješnu firmu. S druge strane, velika je neujednačenost između ljudi koji imaju previše plaćenog posla i ljudi koji ga imaju premalo ili ga uopšte nemaju - tvrdi članica fondacije Ana Kote.

Dijeljenje poslova

Ona je rekla da ne postoje dokazi da bi kraća radna nedjelja dovela i do manje uspješne ekonomije, već je upravo suprotno.

- Živimo li samo da bismo radili, radimo da bismo zaradili i zarađujemo da bismo konzumirali? - upitala je ona i navela primjer Holandije gdje prosječna radna nedjelja traje 21 sat i Njemačke sa 26,5 sati nedjeljno.

Sličan stav dijeli i Robert Skidelski, autor knjige "Koliko je dovoljno?", koji ističe da će zbog razvoja tehnologije uskoro biti još manje radnih mjesta nego što ih ima danas.

- Civilizovani odgovor na taj problem bi trebalo da bude dijeljenje poslova. Vlada treba zakonom da definiše najduže moguće trajanje radne nedjelje - tvrdi Skidelski.

Međutim, Nebojša Atanacković iz Unije poslodavaca Srbije kaže da je sistem obračuna plata u Evropi drugačiji nego kod nas, pa je tako moguće i skratiti radnu nedjelju na ovaj način.

- Tamo se plate obračunavaju prema radnom satu, i striktno se poštuje radno vrijeme. Oni vjerovatno misle na skraćenje efektivnog rada na radnom mjestu, što kod nas nije prisutno. U Srbiji, kada uračunate razne pauze i slično, radnici najčešće ne rade više od pet sati dnevno što se otprilike svodi na tih dvadesetak sati rada, ali efektivnog. U inostranstvu se plaća samo ono što ste efektivno radili. Mi smo daleko od sistema koji se primjenjuju u efikasnim društvima. Neka neko to uvede, pa ćemo mi lako da promijenimo ako se pokaže kao efikasno - zaključio je Atanacković.

Potpredsjednik Unije udruženja poslodavaca Republike Srpske, Saša Trivić, kaže da se prije svega mora imati u vidu da zapadne zemlje ne poznaju pojam radne nedjelje, već satnice tokom jednog dana. On kaže da su sve zemlje kod kojih radna nedjelja obuhvata 33 ili 36 sati, uvele plaćanje po satu, a da nema plaćene pauze kakav je slučaj kod nas.

- Kod nas je situacija obrnuta. Pričamo o plaćenoj radnoj sedmici i pauzi što je zahtjev sindikata, a posljedica toga je često da radnici rade prekovremeno, a niko im to ne priznaje. Smatram da bi radnicima koristilo mnogo više da budu plaćeni na sat, jer bi poslodavcima onda bila ograničena mogućnost da ih zadržavaju duže na poslu,  a da im to ne bude plaćeno - kaže Trivić i dodaje da je ograničenje na satnicu dobro za obje strane jer niko nema koristi od premorenog radnika.

Besmislena satnica

U Savezu sindikata RS (SSRS) kažu da je propisana radna sedmica od 40 sati dobra i da nema razloga da se nešto mijenja. Satnica koju poslodavci zagovaraju je besmislena, kaže Velka Odžaković iz sindikata, jer poslodavci ne poštuju ni trenutne propise, pa je jasno da neće poštovati ni nove.

- Naš zakon o radu kaže da radnici sedmično rade 40 sati, a samo izuzetno mogu da rade 10 više, u slučaju neočekivanog povećanja obima posla ili elementarne nepogode. Kod nas je izgleda svaki dan elementarna nepogoda jer svi rade duže, a za to nisu plaćeni. Ne vidim zašto bi se nešto mijenjalo u regulativi i uvodila satnica jer ni sada poslodavci ne plaćaju prekovremeni rad. Potrebno je pojačati kontrole i ukinuti dvostruke šihtarice. Tek tada će sve imati smisla - kaže ona.

40 sati je zakonom propisana radna nedjelja u Srbiji i RS

26,5 sati se prosječno radi u Njemačkoj

21 sat nedjeljno rade Holanđani