U mnogim, prije svega, zapadnim industrijskim zemljama, časovnici se pomjeraju dva puta godišnje: u proljeće jedan sat unaprijed, da bi u jesen ponovo bili vrećeni na prvobitno vrijeme. U noći između 26. i 27. oktobra sat je pomjeren za jedan sat unazad.

 

Cilj ove prakse navodno je da se ljeti maksimalno produži dan, kako bi se povećala produktivnost i smanja potrošnja energije.

 

Naučnici smatraju da argumenti za uvođenje ljetnjeg nisu dovoljno uvjerljivi, jer su istraživanja pokazala da je ušteda energije minimalna, dok su istovremeno, moguće posljedice kao što je poremećaj sna i druge stravstvene teškoće. Zbog toga su se mnoge zemlje u međuvremenu prekinule sa tom praksom. Evropski parlament je ove godine glasao za ukidanje prakse, ali moguće je da će potrajati do 2021. prije nego što odluka bude sprovedena u djelo.

 

Vrijeme je uvijek bilo tema koja pobuđuje emocije. Ono vekovima zaokuplja ljude, a to pokazuju i sljedeće priče.

 

1. Pariske porodice mogle bi da uštede 32.025.000 kilograma voska kada bi ranije ustajali i odlazili na spavanje

 

Iako je američki naučnik i političar Bendžamin Frenklin 1784. objavio svoje proračune u formi satire u pariskom listu "Žurnal de Pari", on se i danas smatra pionirom ljetnjeg računanja vremena: Frenklin, koji je u to vrijeme živio u Parizu, tvrdio je da bi efikasnije korišćenje dnevne svjetlosti doprinijelo produktivnosti i ekonomičnosti. Umjesto pomjeranja sata, između ostalog je predlagao buđenje grada topovima u ranim jutarnjim satima.

 

2. Pesma "Clocks" grupe "Coldplay" zabilježila je 265.583.960 slušanja na platformi Spotify (22.10.2019)

 

"Svjetla se gase i nema mi spasa" (The light go out and I can't be saved) glasi početak pesme "Clocks" (Satovi). Nije poznato da li je riječ o aluziji na pomjeranje sata, ali se zna da je čukun čukun deda pevača Krista Martina bio londonski radnik Vilijam Vilet, koji se smatra prvim ozbiljnim zagovornikom ljetnjeg vremena u Evropi. On je 1907. u svom pamfletu "Gubljenje dnevne svjetlosti" tokom četiri vikenda zaredom u aprilu pomjerao časovnik za 20 minuta unaprijed, a u septembru unazad.

Iako je neke evropske političare uspio da ubijedi, zakon nije dobio većinu u britanskom parlamentu.

 

3. Prvo ljetnje vrijeme u Njemačkom carstvu trajalo je 3.696 sati

 

Dok su se Britanci još svađali oko pomjeranja sata, njemački car Vilhelm II stupio je u akciju. Njemačko carstvo je 30. aprila 1916. kao prva nacija na svijetu uvelo ljetnje računanje vremena, koje je trajalo do prvog oktobra, dakle 154 dana, to jest 3.696 sati.

 

Šta je bilo razlog za taj potez? Prvi svjetski rat je bio u toku, a njemački zapovjednici su se nadali da će im ljetnje večeri omogućiti uštedu energije u doba opšte oskudice. Ubrzo potom za njihovim primjerom pošle su Velika Britanija i Francuska, kasnije i SAD, Rusija i druge zemlje. Posle rata su ga mnoge od tih zemalja ukinule.

 

4. Ljetnje računanje vremena trenutno uvodi 70 zemalja svijeta

 

Izuzev sedam država (Australija, Novi Zeland, Čile, Fidži, Samoa, Paragvaj i australijski prekomorski posed Ostrvo Norfolk), sve te zemlje se nalaze na sjevernoj Zemljinoj hemisferi. Razlog je u tome što je ljeti dan sve duži (dok zima traje vrlo kratko) što se više udaljavate od ekvatora. Ovo se odnosi i na sjevernu i na južnu hemisferu, ali budući da se većina industrijskih zemalja nalazi u sjevernoj, te zemlje vjerovatno imaju najviše koristi od ljetnjeg računanja vremena.

 

5. Izraelski gradovi Haifa i Tiberijada udaljeni su 50,82 kilometara vazdušnom linijom

 

Petog septembra 1999. u 17.30 h u oba grada eksplodirali su automobili bombe, ali umjesto civila, poginula su tri palestinska atentatora. Rekonstrukcija planiranog napada pokazala je da je veće zlo sprečeno zahvaljujući pomjeranju vremena. Izrael je neposredno prije toga pomjerio ljetnje, na zimsko (odnosno prvobitno) računanje vremena. Teroristi sa Zapadne obale to očigledno nisu uradili. Zbog toga su bombe eksplodirale na putu do cilja.

 

6. Prognozirana zarada od prodaje slatkiša za Noć vještica u SAD prošle godine 2.600.000.000 američkih dolara

 

Prema podacima američke Nacionalnog udruženja konditora, nijedne nedjelje tokom cijele godine ne proda se toliko slatkiša u supermarketima kao za Noć vještica. Kakve to ima veze s ljetnjim računanjem vremena? Američki konditorski lobi je još početkom osamdesetih godina tražio da se pomjeranje sata pomjeri unazad tako da i 31. oktobar bude obuhvaćen . Smatrali su da će dijeljenje slatkiša djeci, koja maskirana idu od kuće do kuće, trajati duže, te da će samim tim prodati i više slatkiša. Tek 2007. njihovim zahtjevima je udovoljeno: od tada se vrijeme u SAD pomjera uvijek prve nedjelje u novembru, posle Noći vještica.