FOTO: InfoBijeljina

Dugo iščekivana kiša, koja je padala proteklih dana, i niže temperature nakon suše i izrazito toplog vremena pogodno djeluju na usjeve i plodove, koji su za vrijeme vrućina znatno stradali, rekli su poljoprivrednici u BiH, ali i dalje gledaju u nebo i nadaju se novim padavinama koje bi dobro došle.

Poljoprivredni proizvođači ipak ističu da je kiša kasno stigla te da bi bilo poželjno da se ovakve temperature i padavine zadrže još neko vrijeme, kako bi se usjevi oporavili od visokih temperatura.
 
Da su visoke temperature prouzrokovale probleme i načinile veliku štetu zasadima i plodovima za "Nezavisne" je potvrdio Dragoja Dojčinović, predsjednik Udruženja voćara RS, dodajući da su zbog toga plodovi ostali dosta sitni, ali da računaju da će padavine popraviti situaciju.
 
"Mislimo da će situacija biti nešto bolja, mada će štete ipak biti", rekao je Dojčinović.
 
Dodao je da, kada je riječ o prekomjernim padavinama i mogućim poplavama, voćari ne strahuju jer se voćnjaci najčešće nalaze na višim prostorima.
 
"Nemamo problema s tim, a ovo nisu ni prevelike količine padavima. Za oko sedam dana je palo oko 70 litara kiše, što je sasvim dovoljno. Čak bi bilo dobro da padne još desetak litara kiše", kazao je Dojčinović.
 
Istakao je da se šteta od suša ne može popraviti niti nadomjestiti, ali da će padavine ipak pomoći sadnicama.
 
"Ko ima sisteme za navodnjavanje sada će imati i vode, što je još jedna pogodnost i mislimo da nećemo više imati problema sa vodom", rekao je Dojčinović.
 
Stojan Marinković, predsjednik Saveza udruženja poljoprivrednih proizvođača RS, navodi da nakon što više od mjesec dana nije bilo značajnijih padavina, a biljke su bile na ivici opstanka, kiša će u nekim predjelima biti spas za biljke.
 
"U pojedinim regionima i tipovima zemljišta ni ova kiša neće biti od velike pomoći. U predjelu gdje je pala zadovoljavajuća količina kiše, kao što je Posavina gdje sam ja, palo je za tri dana oko 30 litara kiše, što je malo, ali će dobro doći prije svega usjevima kukuruza i soje", rekao je Marinković.
 
Dodao je da pomoći nema za parcele koje su sa šljunkovitim zemljištem ili plitkim oraničnim slojem, gdje su usjevi potpuno, bespovratno uništeni dugotrajnim sušnim periodom.
 
"Pad temperature je dodatno doprinio da se biljke prijatnije osjećaju te da vlaga ne ispari prije vremena, a i da ne dođe do efekta 'uskuvavanja', kada nakon padavina naglo skoči temperatura", pojasnio je Marinković.
 
Istakao je da je, nažalost, bilo predjela u kojima je posljednjih dana grad načinio štetu, ali da se takve situacije često dešavaju.
 
Enes Hasanović, sekretar Udruženja poljoprivrednika Tuzlanskog kantona, smatra da je kiša kasno došla te da bi bilo bolje da je kišni period nastupio desetak dana ranije.
 
"Kiša neće mnogo uticati, ali dobro je došla jer je malo rashladila usjeve i biljke te će makar kukuruz koji je kasnije posijan dobiti dovoljno vlage da može dobiti kvalitetnije zrno", rekao je Hasanović za "Nezavisne".
 
Dodao je da je suša ipak prouzrokovala velika oštećenja, posebno na kukuruzu, koji, prema njegovim riječima, nije ni za silažu.
 
"Nažalost, iako je pala - ova kiša nije dovoljna. Bilo bi poželjno da je ima više. Meni je bunar presušio pa sam morao da tražim od vatrogasaca da dovuku cisternu vode", istakao je Hasanović.
 
Žetva pšenice pri kraju
Žetva pšenice u Republici Srpskoj završena je na više od 95 odsto površina, a prinosi su od šest do preko devet tona po hektaru, rekao je Stojan Marinković, predsjednik Saveza udruženja poljoprivrednih proizvođača RS.
 
On je dodao da je u pojedinim agroklimatskim predjelima žetva bila izuzetno uspješna i da su prinosi bili dobrih kvalitativnih osobina.
 
Marinković je istakao da se cijena pšenice kretala od 35 do 40 feninga, što uz subvenciju od 300 KM po hektaru od Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS može zadovoljiti interese poljoprivrednih proizvođača.
 
On je napomenuo i da su vremenske prilike ove godine pogodovale vršidbi, koja je takoreći završena u jednom "cugu".
Pratite InfoBijeljina.com putem Android i IOS aplikacije, te društvenih mreža FacebookTwitter, Instagram i VIBER zajednice.
Tagovi

Vaš komentar


Komentari ( 0 )