Stakić je rekao da je ekološki bezbjedno zbrinjavanje u jami koja je udaljena od naseljnih mjesta i vodotokova, dubine najmanje pet metara, koja se otpadom iz klanica popunjava do jednog metra od površine. 

"Prema Zakonu o nusproizvodima životinjskog porijekla, subjekt koji ga stvara ima obavezu da ga ekološki zbrine, jedan od načina je spaljivanje, a dopušteno je i zakopavanje u takozvanim jamama-grobnicama ili se odlaže na deponiju", navodi Stakić. 

On je dodao da je obaveza lokalne samouprave da obezbijedi površinu gdje se ne zbrinjavaju samo nusproizvodi nego i leševi životinja. 

Stakić je naveo da je takva površina obezbijeđena u Bijeljini. 

"Klasifikacija, odlaganje i zbrinjavanje klaoničkog otpada su pod stalnim nadzorom veterinarskog stručnjaka", ističe Stakić i ocjenjuje da je porasla svijest ljudi o značaju njegovog neškodljivog zbrinjavanja, naročito kada je riječ o životinjama koje su uginule od zarazne bolesti. 

Ipak, ističe Stakić, još ima nesavjesnih lica koji odlažu leševe životinja u vodotokove, kraj puteva i šuma, a ukoliko se ustanovi odgovornost za ovakav prekršaj, sankcije su za pravna lica od 1.000 KM do 3.000 KM, a za fizička od 500 KM do 1.500 KM. 

Stakić navodi da Zakon o nusproizvodima predviđa i oštrije kazne za fizička lica od 800 KM do 2.400 KM za nezakonit tretman nusproizvoda. 

Prema njegovim riječima, u ovoj godini na području Bijeljine nije bilo izrečenih kazni. 

Nasuprot tvrdnjama nadležnih u Gradskoj upravi, direktor preduzeća "Eko-dep" koje upravlja regionalnom sanitarnom deponijom "Brijesnica" u Bijeljini, Dragiša Marjanović tvrdi da oni već godinu i po ne primaju otpad iz klanica, kojeg je ranijih godina deponovano od 300 do 400 tona godišnje. 

Načelnik gradskog Odjeljenja za inspekcijske poslove Boban Jovičević ostao je nedostupan novinarima da objasni gdje se i kako zbrinjava otpad iz klanica u Bijeljini.