Naime, najniža plata u Republici Srpskoj godinama se isplaćivala po sistemu jedinstvenog iznosa koji se utvrđivao početkom svakog januara koji je osmišljen kao zaštitna kategorija za radnike sa najnižim kvalifikacijama, ali zbog tvrdnji radnika i sindikata da poslodavci isplaćuju zaposlenima minimalac bez obzira na stepen obrazovanja i posao koji obavljaju nadležni su odlučili da u ovu oblast uvedu više reda.

Tako se, prema odluci Vlade RS, najniža plata u Srpskoj prvi put od ove godine isplaćuje po platnim razredima, odnosno po stepenu stručne spreme radnika. Minimalna zarada za nekvalifikovane i polukvalifikovane radnike u 2025. godini iznosi 900 KM. Za radnike sa diplomom srednje škole trećeg stepena minimalac iznosi 950 KM, a 1.000 maraka za kadar sa SSS četvrtog stepena. Najniža plata za visoku stručnu spremu je 1.300 KM. Prema najnovijim podacima Zavoda za statistiku RS prosječna neto plata isplaćena u februaru iznosila je 1.475 KM. Mjesec ranije, kada su poslodavci obračunavali najnižu platu 900 KM, koliko je bilo utvrđeno u 2024. godini, prosječna zarada iznosila je 1.434 marke.

Analiza statističkih podataka pokazuje da je lanjska odluka o rastu minimalca sa 700 na 900 KM snažnije pogurala rast prosječne plate. Tako je u februaru prošle godine prosječno isplaćena plata iznosila 1.392 marke, što je predstavljalo rast za 80 maraka u odnosu na mjesec ranije.

Viši stručni saradnik za ekonomska pitanja u Savezu sindikata RS Božana Radomir kaže za "Glas" da su navedeni statistički podaci potvrda da ni odluka o diferenciranoj najnižoj plati nije doprinijela značajnijem rastu standarda domaćih radnika.

- Lani je efekat rasta minimalca bio takav da je prosječna plata porasla za 80 maraka, a ove godine to je duplo manje. Zloupotreba sistema najniže plate po svemu sudeći i dalje postoji. Poslodavci zloupotrebljavaju sistematizaciju na način da recimo radna mjesta koja treba obavljati radnik sa srednjom ili visokom stručnom spremom oni definišu za NK ili KV radnika. Na taj način većina zaposlenih i dalje radi za najniži utvrđeni iznos - pojasnila je Radomirova i dodala da sindikat i dalje traži uvođenje novog sistema plata u Srpskoj.

Predsjednik Privredne komore RS Pero Ćorić naglašava da je prošlogodišnji rast minimalca bio iznad svih ekonomskih pokazatelja te da samim tim razlika u rastu prosječne plate nije za upoređivanje.

- Da plata poraste sa 700 na 900 KM bilo je nelogično i nerealno, poslodavci su to neko iznijeli, ali je i činjenica da su rezultati poslovanja privrede u 2024. lošiji u odnosu na 2023. godinu. Smatram da je ovogodišnji obračun najnižih plata daleko realniji, a i povećanje prosječne plate za 41 KM pokazuje da postoji pozitivan efekat. Svako povećanje plata pa makar bilo i malo u ovim poslovnim uslovima pokazuje da se naši poslodavci bore, da vode računa o radnicima. Ako gledamo skokove cijena osnovnih životnih namirnica, sigurno da rast plata nije dovoljan, ali ako posmatramo stanje privrede i situaciju na svjetskom tržištu, svaki rast plata treba pozdraviti - kategoričan je Ćorić.

Govoreći o zloupotrebama Ćorić smatra da je novi obračun minimalca donio pozitivne pomake.

- Ako je bilo poslodavaca koji su drastično zloupotrebljavali sistem najniže plate, sada je to nemoguće u toj mjeri - kazao je Ćorić.

NAJDEBLjI ČEK

Prema podacima Zavoda za statistiku u februaru ove godine u odnosu na isti mjesec lani sva područja zabilježila su nominalni rast plate, od čega najviše u sektorima stručne, naučne i tehničke djelatnosti za 15 odsto.

- Najviša prosječna neto plata isplaćena u februaru ove godine bila je u sektoru finansijske djelatnosti i osiguranja i iznosila je 1.896 KM, a najniža u području poslovanja nekretninama i to 1.158 KM - podaci su Zavoda.