Podaci iz nekih država okruženja pokazuju drugačiju sliku, pa je, recimo, sa srbijanske evidencije Nacionalne službe za zapošljavanje lani obrisano više od 600 ljudi zato što su odbili ponuđene poslove ili se nisu javljali poslodavcu. 

U RS je primjetna tendencija smanjenja broja onih koji ne pristaju na ponuđena radna mjesta, pa je tako, primjera radi, 2012. godine uhljebljenje odbilo oko 100 osoba. Kako su nam pojasnili iz Zavoda za zapošljavanje RS, ko neopravdano odbije da prihvati ponuđeno zaposlenje u mjestu prebivališta ili na udaljenosti do 50 kilometara, a koje odgovara njegovim stručnim kvalifikacijama i radnim sposobnostima, briše se s evidencije. 

Razlozi odbijanja zaposlenja mogu biti nezadovoljstvo visinom plate ili vrstom poslova na koje se lice upućuje, ali i lične prirode, s tim što je upravo taj osnov, u konkretnom slučaju, i presudio da neko poslodavcu kaže: "Ne, hvala". 

"Lice brisano po ovom osnovu ne može se narednih 12 mjeseci ponovo prijaviti Zavodu za zapošljavanje", navela je Vedrana Milinković, viši stručni saradnik za informisanje i odnose sa javnošću Zavoda za zapošljavanje RS. 

U praksi različiti su razlozi odbijanja zaposlenja. Sve, ipak, počinje od interesovanja poslodavaca, odnosno od njihove prijavljene potrebe za radnom snagom. 

"Nezaposleni se potom pozivaju u Službu, upoznaju sa zahtjevima poslova i zadataka prema iskazanim potrebama i upućuju na razgovor poslodavcu. Ukoliko se lice iz neopravdanih razloga ne javi na razgovor poslodavcu ili odbije konkretno zaposlenje, a ispunjeni su svi zakonski uslovi, briše se s evidencije", pojašnjava Milinkovićeva. Sindikalci i poslodavci su se, za divno čudo, konačno složili u jednom: radno mjesto radnici gledaju kao suvo zlato, pa ga zato (gotovo) niko ne odbija.

Dragana Vrabičić, predsjednik Sindikata građevinarstva i stambeno-komunalne djelatnosti RS, ističe da je danas do radnog mjesta jako teško doći. 

"Apsolutno me ne iznenađuje činjenica da je samo jedno lice odbilo posao jer ljudi pristaju da rade bilo šta. Imamo visokoobrazovane konobare, radnice u buticima, trgovinama i slično", navela je Vrabičićeva. Slaže se i Dragutin Škrebić, predsjednik Unije udruženja poslodavaca RS, da podaci koji su nam ustupljeni pokazuju da je do posla teško doći. 

"Zato u narednom periodu treba pokušati otvoriti što više radnih mjesta. Bez toga je sve drugo šuplja priča. Potrebno je stvoriti primamljiv poslovni ambijent i onda će biti i investitora, kako domaćih, tako i stranih", napomenuo je Škrebić. Inače, po podacima iz Zavoda za zapošljavanje RS, ponuđeno radno mjesto prihvatile su 34.593 osobe koje su bile na birou, koliko ih je, dakle, zaposleno tokom prošle godine. 

Najviše ih je zaposleno u oblasti prerađivačke industrije, zatim u oblasti javnih, društvenih i ličnih uslužnih djelatnosti, te u oblasti trgovine. Ipak, armija nezaposlenih je još na birou. Precizno, 135.585 ih je u decembru prošle godine čekalo svoju šansu da zaradi platu.