"U ovom periodu dogodile su se i 22 teže povreda na radu, jedna u oblasti elektroprivrede, dvije u građevinarstvu, osam u hemijskoj industriji, četiri u šumarstvu i drvnoj industriji i sedam u ostalim djelatnostima", navela je Makivićeva. 

Kao najrizičnije djelatnosti sa aspekta zaštite na radu, ona je istakla šumarstvo i drvnu industriju, građevinarstvo, elektroprivredu, te hemijsku industriju, dodavši da u ovim oblastima, posmatrano prema godinama, postoji kontinuitet nastanka povreda na radu. 

"U kategoriju ostale djelatnosti svrstavaju se pojedinačni slučajevi povreda na radu u oblastima kao što su trgovina, turizam, saobraćaj, kultura, prosvjeta, komunalne djelatnosti i drugo, u kojima povrede na radu nisu izražena pojava i u poređenju sa prethodnim godinama nemaju trend kontinuiteta", kaže Makivićeva. 

Ona je navela da su se nepravilnosti najčešće odnosile na propuste u organizaciji i sprovođenju mjera zaštite na radu, primjeni preventivnih mjera, preventivnim i periodičnim pregledima sredstava rada i uslova radne sredine, osposobljenosti radnika za bezbjedan rad, te propuste u pridržavanju i sprovođenju tehničkih normi zaštite na radu. 

Republički inspektori rada područnog odjeljenja Inspektorata u Bijeljini su u posmatranom periodu u oblasti rada i zaštite na radu izvršili 543 kontrole, od čega su u 234 slučaja konstatovali nepravilnosti. 

Prema riječima Makivićeve, subjektima kontrole inspektori su izrekli 218 upravnih mjera s ciljem otklanjanja nepravilnosti, gdje su rješenjima nalagali preduzimanje potrebnih mjera i radnji kako bi se poslovanje subjekta kontrole uskladilo sa zakonom. 

"Zbog počinjenih prekršaja inspektori su izdali poslodavcima 71 prekršajni nalog u vrijednosti od 134.250 KM", rekla je Srni Makivićeva. 

Ona je naglasila da se iz strukture preduzetih mjera inspekcije rada vidi da inspektori sankcionišu i nalažu otklanjanje propusta, te izriču i prekršajne mjere u svim slučajevima u kojima utvrde nepravilnosti. 

U oblasti radnih odnosa i zapošljavanja, utvrđene nepravilnosti najčešće su se odnosile na obračun i rokove isplate plata i naknada plata, zaključivanje i sadržaj ugovora o radu, prijavljivanje na obavezne vidove osiguranja, poštivanje radnog vremena, vođenje evidencija o dnevnoj prisutnosti radnika na radu i drugo. 

"Za devet mjeseci ove godine inspektori rada područnog odjeljenja u Bijeljini su, po osnovu ugovora o radu, kontrolisali radno-pravni status 1.413 radnika, a za 56 radnika utvrdili su da nisu imali zaključen ugovor o radu sa poslodavcem i da nisu bili prijavljeni na obavezne vidove osiguranja", kaže Makivićeva. 

Republička inspekcija rada i zaštite na radu je za devet mjeseci ove godine izvršila ukupno 4.077 kontrola.