Ona je, naime, jedina među poslanicima koja nije postavila nijedno pitanje, niti ijednom govorila u Skupštini, a da ima profesionalni status.

"Poslanik Ivana Lovrić nema zabilježene aktivnosti na sjednicama od preuzimanja mandata, krajem 2014. godine. Profesionalizovala je svoj status u instituciji, što bi je trebalo motivisati da vidljivo i aktivno učestvuje u radu na sjednicama NS RS", navedeno je u izvještaju. Lovrićeva u Skupštini za svoj "rad" mjesečno dobija 2.550 maraka plus minuli rad.

Osim Lovrićeve, Čedo Vuković, poslanik SNSD-a, takođe nije učestvovao ni u jednoj raspravi, niti je postavio ijedno poslaničko pitanje, a uprkos tome mjesečno dobija 1.785 maraka, jer, za razliku od Lovrićeve, nije profesionalizovao svoj rad.

Cvijetin Vilotić, poslanik PDP-a, nije prisustvovao nijednoj od četiri skupštinske sjednice otkad je preuzeo mandat u decembru 2017, ali je u Skupštini prijavljen na paušal od 1.785 KM.

Podaci CCI-ja pokazuju da devet odsto poslanika u 2017. nije nijednom uzelo riječ, dok je njih pet učestvovalo u diskusiji o jednoj tački. Četvrtina narodnih poslanika je raspravljalo o dvije do četiri tačke. U CCI-ju napominju da u ovu statistiku ne ulaze eventualna javljanja za replike ili poslovničke intervencije.

"Osim Lovrićeve (HSP) i Vukovića, poslanici Milan Dakić (DNS), Veljko Marić (SNSD), Siniša Ilić (SRS), Ilija Tamindžija (SNSD) i Dalibor Pavić (SNSD) u posmatranom periodu uopšte nisu uzeli učešća u raspravi ni po jednoj tački dnevnog reda", navedeno je u izvještaju.

U 2017. najviše je diskutovao poslanik Milanko Mihajlica iz SRS RS, koji se za riječ javio 47 puta. Iza njega su Adam Šukalo iz Kluba PDP-a sa 38 rasprava, Nedeljko Glamočak iz SDS-a sa 35 rasprava, Zdravko Krsmanović iz NDP-a sa 34 rasprave, Admir Čavka iz SBB-a sa 33 i Dragoljub Davidović iz SNSD-a sa 26 rasprava.

Skupština ima 83 poslanika, od kojih je 53, ili njih 64 odsto, profesionalizovalo svoj rad, odnosno imaju status zaposlenih i primaju punu platu po ovom osnovu.

Željko Ninković, konsultant CCI-ja koji je radio izvještaj, kaže za "Nezavisne" da ne postoje sankcije za poslanike ako ne učestvuju u radu na sjednicama.

"Interno, da li se u klubovima poslanika i na partijskim organima raspravlja o doprinosu pojedinaca u radu Skupštine, nemamo informacije. Nemamo ni informaciju da li pojedini poslanici pripremaju incijative koje upućuju na druge instance vlasti. Ako postoji ta praksa, ona bi trebalo da bude predstavljena na veb portalu institucije, svaka zvanična poslanička inicijativa bi trebalo da bude javna", kaže on. Dodaje da su sankcije za neaktivne političare ili da ih njihove partije ponovo ne kandiduju ili da ih građani sankcionišu time što im neće dati svoj glas.

"Bilo bi normalno da neki poslanici sami stanu pred ogledalo i postave sebi pitanje da li su uradili dovoljno ili bilo šta za one koje predstavljaju ili da jednostavno kažu sebi da nisu spremni za ovakav vid rada i da sami odustanu od kandidovanja", zaključio je Ninković.

"NS RS jedna od najtransparentnijih institucija"

Transparentost rada Narodne skupštine bila je na zavidnom nivou, internet stranica je jedan od važnijih alata u segmentu transparentosti, a uz internet stranicu državnog parlamenta, jedna je od najboljih stranica zakonodavne vlasti u BiH, ističu u CCI-u.

Iz Odjeljenja za odnose s javnošću Skupštine ističu da je to već treći izvještaj CCI-ja o dobroj transparentnosti.

"Drago nam je da je CCI prepoznao pozitivne stvari u radu NS RS i jasan aktivan pristup u informisanju građana i kvalitetnu saradnju s medijima, koja je intenzivirana forimiranjem Odsjeka za odnose s javnošću početkom 2016. godine. Jer, zaista ne postoji nijedno pitanje medija na koje nismo odgovorili istoga dana", istakli su oni. Dodaju da su samo u nekoliko slučajeva mediji čekali nekoliko dana zbog toga što je Službi trebalo više vremena zbog kompleksnosti pitanja da pripremi odgovore.

Niko nije podnio inicijativu

Nijedan poslanik ni u vlasti ni u opoziciji tokom prošle godine nije podnio nijednu jedinu inicijativu u Narodnoj skupštini RS, pokazuju nedavno objavljeni podaci Centara civilnih inicijativa BiH.

Klubovi PDP-a i NS-a su predložili nekoliko zakona, a vladajuća većina prihvatila je jedan od njih - Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o oružju i municiji po hitnom postupku.

Ostali klubovi, kao ni poslanici, nisu se istakli u zakonodavnoj aktivnosti.