U posljednjoj godini mandata prestala je da postoji parlamentarna većina, jer se najprije raspao Klub SDA, poslije čega se koalicija dodatno počela raspadati i na kraju je većina pretvorena u manjinu, ocjenjuju u Centrima civilnih inicijativa, koji su predstavili monitoring rada Savjeta ministara i Parlamenta BiH u proteklom četvorogodišnjem mandatu.

U izvještaju CCI-ja se konstatuje da je vlast na nivou BiH bila najefikasnija u prvoj polovini mandata, nakon čega su odnosi potpuno poremećeni, a vladajuća koalicija je praktično prestala da postoji.

- Najznačajniji uspjesi vlasti uglavnom su rezultat “razumijevanja” i “pomoći” izvana, a najveći neuspjesi rezultat su destruktivne politike unutar zemlje. Pri tome čak ni izmjene zakona koje je naložio Ustavni sud BiH nisu mogle biti sprovedene bez pritiska međunarodne zajednice - rekao je u ime monitoring tima CCI-ja Ivica Ćavar.

Prema njegovim riječima, Savjet ministara je za skoro pune četiri godine utvrdio svega 77 različitih zakona, što je čak 27 odsto manje od rezultata u prethodnom mandatu, pri čemu je tek 20 od 77 novi zakoni, a ostalo su izmjene i dopune.

On je rekao da je intenzitet rada Savjeta ministara u proteklom četvorogodišnjem mandatu bio znatno veći nego u prethodnom, ali da su vidljivi problemi u odnosima unutar vladajuće koalicije. Ćavar je dodao da je niska realizacija zakona donekle kompenzirana sa 25 utvrđenih strategija, što je za deset više nego u prethodnom mandatnom periodu.

- Najznačajnije su Strategija ruralnog razvoja koja je omogućila povlačenje sredstava iz pretpristupnih fondova za poljoprivrednike, zatim Strategija razvoja energetskog sektora i Strategija saobraćaja, dok je u julu prošle godine BiH bila akter svojevrsnog međunarodnog skandala kada na samitu zemalja zapadnog Balkana u Trstu jedina nije potpisala ugovor o pristupanju transportnoj zajednici - rekao je Ćavar.

Iako skromni, nastavio je on, rezultati Savjeta ministara dodatno su obesmišljeni odnosom Parlamenta.

- Od 77 zakona utvrđenih na Savjetu ministara u Parlamentu je usvojeno svega 35, dok su odbijena, povučena ili vraćena na doradu 22, a 17 zakona nisu uopšte razmatrani u Parlamentu do kraja juna ove godine - kazao je Ćavar.

Problem u koordinaciji različitih nivoa vlasti i sporost prilikom usaglašavanja odluka kroz mehanizam koordinacije, posebno su došli do izražaja prilikom kreiranja odgovora na pitanja iz upitnika Evropske komisije.

- Makedoniji, Albaniji i Crnoj Gori trebala su četiri mjeseca, Hrvatskoj tri, Srbiji dva, a BiH je uspjela to da uradi tek nakon 15 mjeseci - precizirao je Ćavar.

On je zaključio da su politički sukobi najteže posljedice ostavili na rezultate rada Parlamenta. Zbog takvih odnosa u Parlamentu  prošle godine nije usvojen ni  izvještaj o radu Savjeta ministara.

- Ukupna primanja poslanika i delegata u Parlamentu BiH i dalje su u nesrazmjeru sa socio-ekonomskom situacijom u BiH i kreću se od 4.800 do 6.500 maraka. I pored značajnih beneficija koje su poslanicima i delegatima ukinute, još uvijek ima prostora za dodatno smanjenje kako bi se plate uskladile sa evropskim standardima i da bi iznos plate bio najviše 3,5 prosječnih plata u BiH. Ukupna mandatna primanja parlamentaraca u BiH kreću se u rasponu od 230.000 do 290.000 maraka - kazao je Ćavar.+++

Odluke Ustavnog suda

Portparol CCI-ja Ana Lučić rekla je da pojedine odluke Ustavnog suda BiH već godinama čekaju na sprovođenje od institucija vlasti na svim nivoima u BiH.

- Zaključno sa 17. julom ove godine nije bilo izvršeno sedam odluka Ustavnog suda BiH iz nadležnosti Parlamenta BiH, dvije u nadležnosti Parlamenta FBiH i jedna odluka iz nadležnosti NSRS - rekla je Lučić.